Znanost već dugo potvrđuje da zdrava prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i dugovječnosti.
No, novo istraživanje donosi još ohrabrujuću poruku, bez obzira na genetsku predispoziciju, način na koji se hranite može vam doslovno produžiti život.
U nastavku saznajte koje prehrambene obrasce stručnjaci povezuju s duljim životnim vijekom i koje konkretne promjene možete uvesti već danas.
Dobro je poznato da pridržavanje zdravog načina prehrane ima snažan utjecaj na zdravlje i opće blagostanje.
Određeni prehrambeni obrasci povezuju se s nižom stopom smrtnosti i duljim životnim vijekom.
Takvi obrasci obično imaju nekoliko zajedničkih karakteristika, naglasak je na nutritivno bogatim namirnicama poput voća, povrća i cjelovitih žitarica, dok se istovremeno smanjuje unos nutritivno siromašnih i visoko prerađenih proizvoda.
Iako genetika igra važnu ulogu u određivanju životnog vijeka, istraživanja pokazuju da osobe s genetskom predispozicijom za kraći život imaju oko 21 % veći rizik od rane smrti, nova studija objavljena u časopisu Science Advances sugerira da prehrana i dalje može značajno utjecati na očekivano trajanje života, bez obzira na genetsku osnovu.
Prema riječima dr. sc. Liangkaija Chena, jednog od autora studije:
Dosljedno pridržavanje bilo kojeg od nekoliko dobro poznatih zdravih prehrambenih obrazaca može značajno produljiti život – potencijalno za 1,5 – 3 godine od srednje životne dobi nadalje.
Drugim riječima, svakodnevne prehrambene odluke mogu vam pomoći da pozitivno utječete na vlastitu dugovječnost, neovisno o genima koje ste naslijedili.
Istraživači sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Kini analizirali su prehrambene i genetske podatke više od 100.000 sudionika iz UK Biobanka, velike dugoročne baze podataka o zdravlju i načinu života.
Tijekom približno 10 godina praćenja uspoređivali su koliko se prehrana sudionika podudara s pet poznatih zdravih prehrambenih obrazaca:
• mediteranska prehrana
• prehrana za smanjenje rizika od dijabetesa (DRRD)
• DASH prehrana
• prehrana temeljena na biljnim namirnicama
• alternativni indeks zdrave prehrane (AHEI).
Istovremeno su procijenili i genetsku predispoziciju sudionika za dug život.
Modeliranjem očekivanog životnog vijeka u dobi od 45 godina znanstvenici su procijenili da osobe koje se najdosljednije pridržavaju zdravih prehrambenih obrazaca žive nekoliko godina dulje od onih s najmanje zdravim prehrambenim navikama.
Procijenjeno produljenje života iznosilo je:
• mediteranska prehrana – oko 2,2 godine kod muškaraca i 2,3 godine kod žena
• DRRD prehrana – oko 3 godine kod muškaraca i 1,8 godina kod žena
• DASH prehrana – oko 2,3 godine kod muškaraca i 1,6 godina kod žena
• biljna prehrana – oko 1,9 godina kod muškaraca i 1,5 godina kod žena
• AHEI prehrana – oko 2,4 godine kod muškaraca i 1,9 godina kod žena.
Iako se brojke razlikuju, poruka je jasna – kvaliteta prehrane ima mjerljiv utjecaj na duljinu života.
U analizi su se posebno istaknule dvije komponente:
• visok unos prehrambenih vlakana – snažno povezan sa smanjenim rizikom od smrtnosti
• zaslađeni napitci – snažno povezani s povećanim rizikom.
To dodatno potvrđuje važnost povećanja unosa cjelovitih, biljnih namirnica te smanjenja konzumacije slatkih pića i ultraprerađenih proizvoda.
Stručnjaci savjetuju da se ne fokusirate na savršenstvo, već na dosljednost – cilj je dugoročno podržavati biološke sustave koji štite zdravlje srca i cijelog organizma.
Jedan od najvažnijih zaključaka studije jest da je povezanost između kvalitetne prehrane i duljeg života bila neovisna o genetskom riziku za kraći životni vijek.
To znači da i osobe s genetski nepovoljnijim profilom mogu imati koristi od zdrave prehrane.
Kako ističe dr. sc. Chen:
Dobiti do tri dodatne godine života značajan je povrat ulaganja u poboljšanje prehrane.
Također naglašava da ne postoji samo jedna “najbolja” prehrana za dug život – ključ je u zajedničkim obilježjima – prehrana bogata vlaknima, cjelovitim biljnim namirnicama te siromašna zaslađenim napicima i ultraprerađenom hranom.
Ako želite da vaše prehrambene navike podrže dug i zdrav život, možete započeti s malim, ali dosljednim promjenama:
• polovicu tanjura ispunite voćem i povrćem
• birajte cjelovite umjesto rafiniranih žitarica
• grickajte orašaste plodove umjesto slatkiša
• zamijenite zaslađene napitke vodom ili nezaslađenim čajem
•postupno povećavajte unos vlakana (zob, grah, leća, cjelovite žitarice, voće, povrće).
Važno je uvoditi promjene postupno kako bi se probavni sustav prilagodio većem unosu vlakana.
Iako rezultati ove studije dodatno potvrđuju snažnu povezanost prehrane i dugovječnosti, važno je naglasiti da je prehrana samo jedan segment zdravog načina života.
Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, izbjegavanje pušenja i umjerena konzumacija alkohola također imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i produljenju životnog vijeka, piše Kreni zdravo.
Dobra vijest? Na mnoge od tih čimbenika možete izravno utjecati. A svaka zdrava odluka koju donesete danas može imati dugoročne koristi za vaše sutra.
