Što znamo o hantavirusu? Dva soja prisutna su i u BiH

Brod MV Hondius, na kojem su putnici i članovi posade izolirani zbog širenja hantavirusa, plovi prema španjolskom otoku Tenerifeu, gdje se njegov dolazak očekuje tijekom vikenda. Na brodu se nalaze državljani 23 zemlje, a nekoliko osoba već je evakuirano i prebačeno na liječenje u europske bolnice nakon sumnje na zarazu virusom koji je izazvao zabrinutost zdravstvenih vlasti.

Situaciju je za portal Radiosarajevo.ba komentirala Mia Blažević, dr. med., specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, pojasnivši da je hantavirus skupina virusa koja se prirodno održava među glodavcima, dok se ljudi najčešće zaraze udisanjem čestica kontaminiranih urinom, izmetom ili slinom zaraženih životinja.

Kako ističe Blažević, u Europi i Bosni i Hercegovini najčešće su prisutni virusi Puumala i Dobrava, koji uglavnom uzrokuju blaže oblike bolesti povezane s hemoragijskom groznicom i bubrežnim sindromom. Za razliku od toga, u Sjevernoj i Južnoj Americi prisutni su teži oblici bolesti koji mogu izazvati ozbiljna oštećenja pluća i završiti smrtnim ishodom.

Dodala je kako je u Bosni i Hercegovini najčešći virus Dobrava, čiji su glavni rezervoar miševi, no teški slučajevi bolesti kod nas su vrlo rijetki. Ljudi se najčešće zaraze tijekom čišćenja podruma i vikendica, rada u šumi, kampiranja ili kontakta s glodavcima.

“Inkubacija traje između dva i četiri tjedna, a simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, leđima i trbuhu, kao i mučninu i povraćanje. U težim slučajevima može doći do pada krvnog tlaka, krvarenja i oštećenja bubrega, zbog čega je potrebna hospitalizacija”, upozorila je epidemiologinja.

Naglasila je i kako za hantavirus ne postoji specifična terapija, već se liječenje temelji na ublažavanju simptoma i potpornoj njezi pacijenata. Kao najvažnije preventivne mjere navela je kontrolu glodavaca, pravilno skladištenje hrane te korištenje zaštitne opreme prilikom čišćenja zatvorenih prostora poput podruma i vikendica.

Govoreći o aktualnoj situaciji povezanoj s Južnom Amerikom, Blažević ističe kako građani Bosne i Hercegovine ne trebaju paničariti. “Virus je na našem području prisutan godinama i vrlo rijetko izaziva teške komplikacije. Važno je naglasiti da se tip hantavirusa koji je prisutan kod nas ne prenosi s čovjeka na čovjeka”, zaključila je.

Hantavirus je skupina virusa koje najčešće prenose glodavci, poput miševa i štakora, a ljudi se uglavnom zaraze udisanjem čestica iz njihova urina, izmeta ili sline. Simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, bolove u mišićima, glavobolju i probleme s disanjem, dok u težim slučajevima virus može izazvati ozbiljna oštećenja pluća ili bubrega. Većina sojeva ne prenosi se lako među ljudima, no određeni oblici, poput takozvanog “Andes” soja iz Južne Amerike, mogu imati mogućnost prijenosa s čovjeka na čovjeka. Stručnjaci ističu kako hantavirus nije usporediv s covidom-19 te da je rizik za širu populaciju zasad nizak.