Može li promjena jelovnika promijeniti tijek ADHD-a kod djece

Istraživanje poznato kao INCA studija (Impact of Nutrition on Children with ADHD), objavljeno u časopisu The Lancet, utvrdilo je povezanost prehrane i bihevioralnih simptoma kod djece s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD).

Randomizirano kontrolirano ispitivanje obuhvatilo je djecu u dobi od 4 do 8 godina s dijagnosticiranim ADHD-om. Ispitivana je restriktivna eliminacijska dijeta, strukturirani prehrambeni režim kojim se uklanjaju procesirana hrana, umjetne boje, konzervansi, aditivi i potencijalni prehrambeni okidači, uz ograničeni izbor hipoalergenih cjelovitih namirnica poput riže, određenih vrsta mesa, pojedinog povrća, krušaka i vode.

U otvorenoj fazi istraživanja 41 dijete slijedilo je eliminacijsku dijetu tijekom pet tjedana, dok je kontrolna skupina dobila opće smjernice zdrave prehrane. Klinički značajan odgovor, definiran kao smanjenje simptoma ADHD-a od najmanje 40 posto prema validiranim ljestvicama procjene, zabilježen je kod 32 od 41 djeteta u dijetnoj skupini, odnosno približno 78 posto. Procjene su provodili roditelji, učitelji i kliničari.

Poboljšanja

Zabilježena su poboljšanja u simptomima nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti, kao i u ponašanjima povezanima s opozicijskim prkosnim poremećajem.

U dvostruko slijepoj križnoj fazi, kod djece koja su odgovorila na dijetu ponovno su uvedene prethodno isključene namirnice. U više od 60 posto slučajeva, približno 63 posto, došlo je do povratka simptoma, što upućuje na izravnu povezanost prehrane i simptoma kod dijela ispitanika.

Prema autorima studije, strogo nadzirana restriktivna eliminacijska dijeta može biti koristan alat u procjeni doprinosa prehrambenih čimbenika simptomima ADHD-a kod pojedinog djeteta.

Utjecaj umjetnih aditiva

Kao mogući mehanizam navodi se utjecaj umjetnih aditiva, uključujući sintetske prehrambene boje poput Red 40 ili Yellow 5, konzervanse i druge kemijske spojeve u visoko procesiranoj hrani, na neurotransmitersku funkciju, crijevni mikrobiom i os crijevo–mozak.

U cijelom uzorku studije stopa odgovora kretala se oko 60 do 64 posto, dok se podatak od 78 posto odnosi na djecu u dijetnoj skupini koja su završila intervenciju i pokazala izraženo poboljšanje.

Autori ističu da eliminacijska dijeta nije univerzalno rješenje niti zamjena za sve oblike liječenja. Provedba takvog režima preporučuje se uz stručni nadzor pedijatra, nutricionista ili specijalista za ADHD kako bi se izbjegli nutritivni nedostaci i osigurala pravilna reintrodukcija namirnica.

Kombiniranje prehrambenih promjena s drugim pristupima, poput smanjenja vremena provedenog pred ekranima, redovite tjelesne aktivnosti i osiguravanja adekvatnog sna, može dodatno pridonijeti poboljšanju pažnje i regulacije ponašanja.