Kako djeluju "pametni lijekovi" i tko ih može primati u borbi protiv raka?

Ciljane terapije, poznate i kao "pametni lijekovi", sve više mijenjaju način liječenja malignih bolesti jer omogućuju personalizirani pristup pacijentima, no njihova dostupnost u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja velik problem za oboljele i onkologe.

Onkologinja Jadranka Jovović pojašnjava kako je ciljana terapija moderan pristup u onkologiji koji se usmjerava na specifične molekule unutar ili na površini stanica raka, s ciljem zaustavljanja rasta i uništenja tumora.

Prava terapija u pravo vrijeme

"Izazvala je revoluciju u liječenju onkoloških pacijenata od uvođenja u kliničku praksu 2001. godine. Danas se u suvremenoj onkologiji odluka o optimalnoj terapiji donosi, između ostaloga, na temelju određivanja bioloških karakteristika svakog tumora pojedinačno, što uključuje određivanje genetskog i molekularnog profila svakog tumora", kazala je prim. dr. med. Jovović.

Za razliku od ranijeg pristupa, u kojem su pacijenti s istom vrstom karcinoma uglavnom dobivali istu terapiju, moderna onkologija sve više se temelji na načelu prave terapije u pravo vrijeme za pravog pacijenta.

"Ciljana terapija djeluje selektivno na ranije utvrđene terapijske mete svakog tumora, odnosno napada specifične gene, proteine ili molekularne puteve koji potiču rast raka. Za razliku od kemoterapije, koja neselektivno napada sve stanice koje se brzo dijele, ti lijekovi prepoznaju i napadaju samo tumorske stanice. Time se značajno smanjuje oštećenje zdravog tkiva", pojasnila je Jovović.

Dodaje kako ciljana terapija u odnosu na kemoterapiju ima manju toksičnost te je pacijenti uglavnom bolje podnose, uz blaže nuspojave.

"Ciljana terapija pokazuje visoku učinkovitost i predstavlja optimalan terapijski pristup za odabrane pacijente s odgovarajućim profilom tumora", naglasila je.

Tko može primiti pametne lijekove?

Prije primjene ciljane terapije, materijal dobiven biopsijom ili operacijom tumora mora biti testiran na prisutnost određenih ciljnih molekula.

"Samo bolesnici kod kojih se utvrdi kako na površini tumorske stanice ili unutar nje postoji "meta" koju možemo napasti ciljanim lijekom bit će kandidati za primjenu takvog lijeka. Kod ostalih bolesnika, iako imaju istu vrstu tumora, liječenje ciljanom terapijom neće imati učinka, a može biti i štetno", istaknula je.

Uvjet za primjenu ciljane terapije je utvrđivanje molekularnog i genskog profila, odnosno specifičnih mutacija svakog tumora pojedinačno. Jovović naglašava kako nisu svi pacijenti s istom dijagnozom kandidati za isti pametni lijek.

"Za primjenu terapija potrebno je provesti molekularno testiranje tumora kako bi se utvrdilo posjeduje li tumor specifičnu metu, primjerice EGFR, ALK ili HER2 mutacije, na koju lijek može djelovati", rekla je.

Imunoterapija i biološka terapija

Kao jedan od primjera navodi imunoterapiju za solidne tumore, kod koje je prije primjene potrebno obaviti gensko testiranje tumora i imunohistokemijsku analizu. Time se omogućuje odabir pacijenata koji su pravi kandidati za takvu terapiju.

"Cilj imunoterapije nije izravno napasti stanice raka, nego pomoći imunološkom sustavu bolesnika da lakše prepozna i uništi stanice raka", kazala je Jovović.

Podsjeća kako je era ciljanih terapija u onkologiji započela registracijom lijeka Herceptin, odnosno trastuzumaba, koji se koristi u liječenju HER2 pozitivnog karcinoma dojke u svim stadijima bolesti.

Prema riječima onkologinje, glavne moderne terapije koje značajno poboljšavaju ishode liječenja danas su imunoterapija i biološka terapija.

"Imunoterapija ima za cilj stimulirati vlastiti imunološki sustav pacijenta kako bi prepoznao i uništio maligne stanice. Pokazala je iznimne rezultate u liječenju malignog melanoma i raka pluća, produžujući život čak i pacijentima u uznapredovalim stadijima bolesti", naglasila je.

Biološka terapija, dodaje, podrazumijeva primjenu monoklonskih antitijela koja ciljaju specifične molekule na membrani tumorske stanice.

Dostupnost lijekova i dalje problem

Onkologinja Maja Banjin upozorava kako je dostupnost onkoloških lijekova u Bosni i Hercegovini velik problem, i za pacijente i za onkologe.

"Zbog kompliciranih administrativnih procedura te neodgovarajućeg rada nadležnih institucija koje financiraju zavode i fondove, lista onkoloških lijekova nije revidirana od 2019. godine, iako je zakonom predviđeno da se revidira svake godine. U svim državama svijeta to se radi od dva do šest puta godišnje", naglasila je prof. dr. sci. dr. med. Banjin.

Dodala je kako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nedavno donijela odluku o dopuni Liste lijekova Fonda solidarnosti, čime se unapređuje dostupnost suvremenih terapija za pacijente s teškim oboljenjima.

Jovović ističe kako su visoka selektivnost i visoka učinkovitost ključne prednosti novih terapija.

"Ciljaju samo maligne stanice raka bez negativnog učinka na zdrave stanice. Time se značajno smanjuju negativne posljedice liječenja. Visoka učinkovitost posebno se pokazuje u liječenju metastatskih tumora i dugotrajnoj kontroli bolesti", rekla je.

Ipak, kao i svi drugi lijekovi, i ciljana terapija može izazvati nuspojave. Među najčešćima su proljev, oštećenje funkcije jetre, pad krvnih elemenata, oštećenje sluznice usne šupljine, poremećaji zgrušavanja krvi, kronični umor i promjene na koži.

"Mnogi bolesnici nemaju nijednu od navedenih nuspojava ili su one blagoga stupnja", zaključila je Jovović.

Onkologinje Jadranka Jovović i Maja Banjin rade u Bolnici Medicana Sarajevo, koja je dio Medicana grupacije. Na Odjelu onkologije angažirani su timovi liječnika i medicinskih sestara s dugogodišnjim iskustvom, a svaka terapijska odluka donosi se individualno za svakog pacijenta.