Rezultati po tagu: Pjesnik

Djelo Nikole Šopa u znaku je intimističkih meditacija. U tom se tijeku mogu razdvojiti dvije različite, ali komplementarne faze.

Mažuranić je u rječnik uvrstio mnoge nove riječi koje je sam skovao: sladoled, kišobran, nosorog, velegrad, računovodstvo, veleizdaja…

Poruke sa stećaka pjesniku su samo povod za umjetničko razjašnjavanje nekih bitnih pitanja čovjekova opstanka te poprimaju opća značenja, a emblematski Kameni spavač sveopću simboliku.

Lorca je jamačno najpoznatiji španjolski književnik XX. stoljeća. U mladosti su mu prijatelji bili Luis Buñuel, Salvador Dalí, Juan Ramón Jiménez i drugi.

"Dragoslav Dedović u svojoj knjizi na prefinjen i promišljen način predočava svoj melankolično-ironični pogled na poeziju i stvarnost, u svim valerima njihovih paradoksalnih odnosa".

Objavljivao je pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopisi, književnu kritiku i sastavlja antologije. Piše refleksivne pjesme, jezgrovita, katkad hermetična izraza (zaokupljen egzistencijalnom problematikom, prirodom i zavičajem).

Antun Gustav Matoš, veliki hrvatski književnik, preminuo je na današnji dan, 17. ožujka 1914. u Zagrebu. Rođen je u Tovarniku 13. lipnja 1873., a kao učiteljsko dijete, odgojen je u Zagrebu.

U New Yorku se družio s američkim pjesnikom Allenom Ginsbergom i piscem Williamom Sewardom Burroughsom, koji će mu ostati bliskim cjeloživotnim prijateljima, dijeleći s njima prijezir prema konformizmu, materijalizmu i samozadovoljstvu...

Njegovo književno naslijeđe smatra se temeljem novije ukrajinske književnosti. Ševčenko je također pisao i na ruskom jeziku, a iza sebe je ostavio nekoliko slikarskih remek-djela.

Intervjue nije davao, medija se kao književni autor klonio, makar je kao urednik ostavio bitna traga u emisijama o poeziji na Hrvatskom radiju

Na današnji dan, 17. veljače 1865. godine u Senju je rođen hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević. U petnaestoj godini života, Kranjčević je izgubio majku, što je na njega ostavilo dubok trag.

Jacques Prévert je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu pjesništvu prevladava dvojni osjećaj – razumijevanje za individualni život i ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću.

Pjesnik je unaprijed odlučio o duljini pjesme i vrsti stiha, najprije je smislio refren, a sve ostale detalje o tome kako je smišljao Gavrana opisao je u "Filozofiji kompozicije". Prodao je ovu pjesmu američkom časopisu za 9 dolara.

Prvu pjesmu objavio je tek po povratku iz vojske s 22 godine. U Sarajevo je s 24 godine došao raditi kao bravar. Za života je napisao dvadeset knjiga pjesama, četiri romana i nekoliko drama.

Najznačajniji Yeatsov prinos književnosti njegovo je pjesništvo. Impresivan je njegov osjećaj za govorenu riječ, od nostalgičnoga lirizma ranih pjesama do dramatičnih slika i provokativnih misaonih obrata u pjesništvu zreloga razdoblja.

Isprva pod utjecajem formalne jasnoće europskoga klasicizma, Byron u svoje pjesništvo sve više unosi dotad nepoznate elemente izravne strasti, 'demonskoga' i sudbonosnoga, kao i melankolični osjećaj 'svjetske boli'...

Portret koji zapravo svi znamo, onaj izmučenog čovjeka s obješenim očima u crnoj odjeći nije prava slika Edgara Allana Poea. Bio je zgodan muškarac, odličan sportaš koji je držao i rekord u plivanju...

Lirika mu odaje nenametljivu misaonost čovjeka čiji se svjetonazor temelji na uočavanju opreka između prolaznoga i vječnoga, realnoga i idealnoga, običnoga i neobičnoga, lijepoga i ružnoga.

Tin Ujević za života nije dobio niti jednu književnu nagradu, ali se zato mnoge književne svetkovine danas nazivaju njegovim imenom. Njegovim je imenom nazvana najveća hrvatska pjesnička nagrada "Tin Ujević".

Prije 20 godina preminuo je pjesnik i novinar Nenad Valentin Borozan.

"Smatram da svako realizirano i publicirano umjetničko djelo ili generalno uradak bilo koje vrste postaje vremenom objektom univerzalne percepcije. Samim tim stvaralac kao subjekt kreacije na neki način prestaje biti vlasnik svog djela".

Slavu je stekao pišući tekstove za rock grupu Bijelo dugme. Smatra ga se zaslužnim za kreiranje nečega što je kasnije nazvano sarajevska rock škola. Bio je i autor poznate dječje emisije "Šta djeca znaju o zavičaju".

Veći dio Dedićeva ranog opusa, a osobito trilogija "Čovjek kao ja", "Arsen 2" i "Homo Volans", pripada antologiji hrvatske kantautorske pjesme. Od 1959. godine skladao je šansone, pop-skladbe i šlagere te sudjelovao na festivalima.