Rezultati po tagu: Pjesnik

Goran Babić, čovjek kontroverznog političkog i umjetničkog života, kojem se možda osobno ne bi svidjelo da ga proglašavaju "hrvatskim pjesnikom", mada je to bio ili jest.

Halil Džubran (Kahlil Gibran i Khalil Gibran) bio je libanonski, arapski i američki književnik. Njegov prorok preved ne na preko 100 jezika i najprodavanija je knjiga na svijetu.

Ivan Kordić, pjesnik, scenarist, publicist i novinar, rodio se na današnji dan, 22. veljače 1945. godine.

Bio je neokrunjeni princ tadašnje jugoslavenske poezije, slavljen i nagrađivan. Tek je u listopadu 1960. godine u Beogradu dobio prestižnu Oktobarsku nagradu, a iza sebe je imao nekoliko zapaženih zbirki poezije, među njima i onu čuvenu "Uzalud je budim".

Godine 1900. u Beogradu objavljeno je Pobratimstvo, njegova prva pjesnička zbirka (s Omer-begom Sulejmanpašićem Skopljakom i Avdom Karabegovićem). Objavio je još dvije zbirke za života, Muslimanskoj mladeži (1902.) i Ašiklije (1903.).

Vasile Vasko Popa bio je rumunjskog porijekla, rođen je 29. lipnja 1922. godine u mjestu Grebenac kraj Bele Crkve u Vojvodini. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u obližnjem Vršcu. Preminuo je u Beogradu prije 35 godina, 5. siječnja 1991. godine.

Iz svijeta običnosti i prividne banalnosti sluti se viši, skriveni transcendentalni smisao, a obične i skromne stvari postaju znamen božanskoga reda. Takva ga duhovna dispozicija dovodi u vezu s koncepcijom religioznosti Franje Asiškoga.

Festival ''Sarajevski dani poezije'' obilježio 80 godina Društva pisaca BiH, a pjesnici govorili o umjetnosti, društvu i budućnosti književnosti

Živio je kao slobodni umjetnik u Sarajevu. Bio je urednik časopisa za poeziju i umjetničku fotografiju "Republika poezije", jedan od osnivača PEN centra BiH.

I dok je u borbama za umjetničku i društvenu afirmaciju nerijetko lutao u svojim intimnim samoopredjeljenjima, tu mediteransku obavezu da poeziju definira kao vrhunac ljudskog doživljaja kosmosa Dizdar nikad nije dovodio u pitanje.

Pasternak je napustio dominaciju lirskoga subjekta, pa se njegovo 'ja' ne čita u izravnim iskazima nego u cjelokupnoj strukturi teksta; ona rijetko govori o povijesnom zbivanju, već smjelim semantičkim pomacima svjedoči o prevratničkom vremenu.

Objavio je 50 knjiga poezije, 20 knjiga pjesama za djecu, jednu knjigu eseja ("Ti dani", Stražilovo, Novi Sad, 1976), lirsku studiju o Lenki Dunđersko, tri knjige parodija na jugoslavensko pjesništvo (Pantologija nova, Smejuljci, Perodije), 16 antologija

Izet Sarajlić u svijet jugoslavenske poezije ulazi kao devetnaestogodišnjak, zbirkom poezije U susretu. Za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu radio je i kao novinar i pisao poeziju.

Mažuranića se smatra najkreativnijom osobom hrvatskog narodnog preporoda jer je bio pjesnik, jezikoslovac i naposljetku hrvatski ban. Nezadovoljan financijskim položajem Hrvatske prema Ugarskoj, napustio je banski položaj prije 145 godina.

Autobiografiju neću napisati, zatirem tragove za sobom, moj je životni ideal biti kap u čaši vode...

Mostar obilježava 101. godišnjicu smrti Alekse Šantića parastosom i polaganjem cvijeća na grobu.

Za Cesarićeve pjesme specifično je da se u njima stalno i opetovano traga za dubljim značenjem riječi, stihova i rečenica koje je autor prenio.

Odlazak Luke Paljetka, Danijela Dragojevića i sada Veselka Koromana u posljednjih godinu dana, veliki je gubitak za poeziju i književnost, a prvenstveno za onu na hrvatskom jeziku.

Objavljivao je pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopise, književnu kritiku, a sastavljao je i antologije. Pisao je refleksivne pjesme, jezgrovita, katkad hermetična izraza (zaokupljen egzistencijalnom problematikom, prirodom i zavičajem).

"Mostarski pjesnik Hamza Humo: Ljepota zavičaja u stihovima i prozi"

U pjesmama je nakon početnog oslanjanja na tradicionalne oblike i uzore razvio inovativne oblike, koji su svojom slobodnom ritmičkom strukturom i bujnom slikovitošću, osobito amimetičkom uporabom kolorističkih metafora, obilježili liriku XX. stoljeća

Povodom 80. godišnjice rođenja pjesnika, dramskog pisca, publiciste i scenarista Abdulaha Sidrana u Sarajevu će biti održano prvo izdanje festivala kulture "Sidranovi dani".