Sve je Halilovo bilo posebno, i podrijetlo i sudbina i djelo

Halil Džubran rodio se 6. siječnja 1883. u mjestu Bsharri, u sjevernom Libanonu u obitelji maronitskih kršćana. U njegovom životu sve je bilo posebno. I podrijetlo i sudbina i djela.

Kada je imao 12 godina, zajedno s majkom, dvije sestre i polubratom emigrira u Boston, dok njegov otac ostaje u Libanonu. Nakon dvije godine 1897. vraća se u Bejrut i pohađa gimnaziju al-Hikmah i usavršava arapski jezik. Nakon smrti svoje najmlađe sestre 1902. godine, vraća se u Boston i ubrzo gubi starijeg polubrata i majku. Morao se oslanjati na prihode svoje preostale sestre koja je radila u krojačkoj radnji. U Bostonu 1902. godine upoznaje mladu pjesnikinju Josephine Peabody, u koju se uskoro zaljubljuje i nalazi potporu.

Od eseja do nezaboravnih djela

Od 1905. godine objavljuje u arapskim novinama objavljuje prvotno eseje, a potom i pjesme. Svoju prvu knjigu, Nimfe iz dolina, objavio je 1906. godine u New Yorku, a drugu, Pobunjeni dusi 1908. godine. Vraća se u Boston 1910. i pridružuje Društvu zlatnih veza, udruzi arapsko-američkih pisaca i intektualaca. Svoj jedini roman, Slomljena krila, objavljuje 1912. Arapska antologija njegovih pjesama iz novina objavljena je 1914. u New Yorku pod nazivom Suza i smiješak.

Njegova prva knjiga na engleskom jeziku, Luđak, objavljena je 1918. nakon koje, 1923. godine, objavljuje knjigu Prorok po kojoj postaje najpoznatiji, a od tada je postala jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena i prevedena je na više od 100 jezika. Svoju kolekciju aforizama, Kraljevstvo mašte, objavljuje u Kairu 1927. godine, a knjigu Isus, sin čovječji 1928. godine. U ožujku 1931. godine objavljuje knjigu Bogovi zemlje.

Nasljedstvo rodnom kraju

Te 1931. godine Halil Džubran umire u New Yorku u 48. godini života od ciroze i početka tuberkuloze na jednom plućnom krilu.

Do svoje smrti već je stekao književnu slavu s "obje strane Atlantskog oceana", a Prorok je već bio preveden na njemački i francuski jezik.

Njegovo tijelo je preneseno u njegovo rodno mjesto Bsharri, kojemu je ostavio sve buduće tantijeme za svoje knjige, a tu se nalazi muzej posvećen njegovim djelima.

Prorok (isječci)

Kad te ljubav zove, slijedi je,Premda su joj putovi tvrdi i strmi.A kad vas krila njena ponesu, predajte joj se,Premda vas mač skriven u njenim perima može raniti.

A kad vam govori, vjerujte joj,Premda njezin glas može razdrmati vaše snove kao što sjeverac pustoši perivoj.

Jer, kao što vas ljubav kruni, tako će vas i razapeti. Jer, koliko vam pomaže da rastete, toliko vas i potkresava.

Kao što se uspinje na vašu visinu i miluje vam najnježnije grane što dršću na suncu,Tako će vam sići u korijenje i protresti ih dok prijanjaju uz zemlju.Poput snopova žita ona vas skuplja.Ona vas mlati da bi vas razgolitila.Ona vas sije da bi vas vaše lupine oslobodila.Ona vas melje dok ne pobijelite.Ona vas mijesi dok gipki ne budete,A onda vas meće na svoj sveti oganj, da postanete sveti kruh za Božji sveti pir.

Sve će vam ovo ljubav učiniti kako biste doznali tajne svoga srca i da biste po tome znanju postali komadić srca samoga Života.

***

Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe.

***

I ne mislite da možete upravljati putem ljubavi, jer ljubav, vidi li da ste vrijedni toga, upravlja vašim putem.

***

Vaša djeca nisu vaša djeca.Ona su sinovi i kćeri čežnje života za samim sobom.Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas,I premda su s vama, ne pripadaju vama.

Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli,Jer, ona maju vlastite misli.Možete okućiti njihova tijela, ali ne njihove duše,Jer, njihove duše borave u kući od sutra, koju vi ne možete posjetiti, čak ni u svojim snima.Možete se upinjati da budete kao oni, ali ne tražite od njih da budu poput vas.Jer, život ne ide unatrag niti ostaje na prekjučer.Vi ste lukovi s kojih su vaša djeca odapeta kao žive strijele.Strijelac vidi metu na putu beskonačnosti, i On vas napinje svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.Neka vaša napetost u Strijelčevoj ruci bude za sreću;Jer, kao što On ljubi strijelu koja leti, isto tako ljubi i luk koji miruje.

***

Dobro je dati kad tko moli, ali je bolje dati nezamoljen, razmijevanjem....

Često kažete: "Dao bih, ali samo potrebitima."Ali, voćke u vašem voćnjaku ne kažu tako, ni stada na vašem pašnjaku.Daju da bi mogli živjeti, jer zadržavati znači propadati....

I vi primaoci - a svi ste vi primaoci - ne prihvaćajte nikakva tereta zahvalnosti, da ne biste podjarmili sebe i onoga tko daje.Radije se dignite zajedno s davaocem na njegovim darovima kao na krilima;Jer previše se sjećati svojega duga jest sumnjati u plemenitost onoga koji ima prostodušnu zemlju za majku, i Boga za oca.

***

Vaša odjeća krije mnogo od vaše ljepote, iako ne skriva ono što nije lijepo....I ne zaboravite da zemlja uživa u tome da ćuti vaše bose noge i da vjetar čezne da se poigra vašom kosom.

***

Kao što se svetac i pravednik ne mogu dići iznad najvišega koje je u svakome od vas,Tako zli i slabi ne može pasti niže od najnižega koje je, također, u vama.I kao što ni jedan list ne požuti bez tihoga znanja cijeloga drveta,Tako zločinac ne može činiti zlo bez skrivene volje svih vas.