"Jugoslavija je bila antibosanski projekt”: Šaćir Filandra istražio trag Hercegovaca u svjetskoj povijesti

Istraživanje o ulozi i mjestu istaknutih ljudi iz Hercegovine u svjetskoj povijesti preraslo je u knjigu koja, osim povijesnih biografija, otvara i neka od važnih pitanja suvremene bosanskohercegovačke političke i kulturne samosvijesti. Profesor dr. Šaćir Filandra u svom djelu povezuje sudbine znamenitih Hercegovaca s velikim povijesnim procesima, imperijalnim sukobima i formiranjem moderne Bosne i Hercegovine.

Govoreći o nastanku knjige, Filandra je istaknuo kako njegovo zanimanje za ovu temu seže još u studentske dane, kada je počeo uspoređivati doktorske disertacije Ive Andrića i Safet-bega Bašagića. Riječ je o dvojici istaknutih intelektualaca koji su doktorirali na, kako navodi, praktički istoj temi, jedan u Grazu, a drugi u Beču, ali su pritom iznijeli sasvim suprotne sudove o duhovnom životu Bosne za vrijeme osmanske vladavine.

"Od tih ranih godina počinje moja preokupacija ulogom i mjestom istaknutih ljudi iz mog zavičaja, a to je Donja Hercegovina ili mediteranski dio Hercegovine, u svjetskoj povijesti. Zanimali su me ljudi, njihovo vrijeme, ideje i važni događaji koji su određivali formativne tokove naše države posljednja tri stoljeća”, pojasnio je Filandra.

Knjiga se, kako je naglasio, bavi razdobljem formiranja suvremene Bosne i Hercegovine u kulturnom i političkom smislu, promatrajući procese koji su oblikovali njezinu povijest između velikih imperijalnih središta.

Kao jedan od važnih povijesnih orijentira Filandra izdvaja Karlovački mir iz 1699. godine, nakon neuspjelog osmanskog pokušaja osvajanja Beča. Tada su se, prema njegovu tumačenju, granice Osmanskog Carstva stabilizirale na prostoru koji je u velikoj mjeri odredio današnje granice Bosne i Hercegovine, a započelo je i značajnije oblikovanje bosanskog političkog stava.

"Naša suvremena povijest u formativnom smislu zapravo se odvija između tri velika imperijalna centra – Beča, Moskve i Istanbula”, istaknuo je Filandra.

"Jugoslavija je bila antibosanski projekt" 

Jedna od središnjih poruka knjige odnosi se na potrebu kritičkog preispitivanja načina na koji Bosna i Hercegovina razumije vlastitu povijest. Filandra odbacuje pristup koji bi povijesne ličnosti iz zavičajnog ili nacionalnog konteksta unaprijed glorificirao, naglašavajući kako se u knjizi oslanja na velik broj izvora i kritičku znanstvenu analizu.

„Nema tu glorificiranja. Bavim se vrlo kritički znanošću, uz vrlo velik broj izvora. U knjizi ima objektivnih i kritičkih analiza, vrlo provokativnih koje se mnogima neće ni dopasti, ali to nije ni namjera ni cilj”, kazao je.

Namjera je, dodaje, brojna pitanja iz bosanskohercegovačke povijesne samosvijesti pokušati protumačiti iz suvremenog bosanskog državnog, političkog i kulturnog stajališta.

Pritom posebno upozorava na činjenicu da društvo često vlastitu prošlost promatra kroz interpretacije koje su oblikovali drugi.

"Mnoge naše predstave o samima sebi, po mom mišljenju, zapravo su tuđe predstave. Mi manje-više živimo tuđim slikama o sebi, slikama koje su producirali drugi. Toga, naravno, nismo svjesni i to lako ne prihvaćamo”, rekao je Filandra.

Kao primjere tema koje otvara u knjizi naveo je različita tumačenja osmanskog osvajanja Bosne, austrougarske uprave i jugoslavenskog razdoblja. Posebno ističe pitanje treba li dolazak Austro-Ugarske promatrati isključivo kao okupaciju ili se mogu otvoriti i drukčija povijesna pitanja o tom razdoblju.

Njegov je pristup, kako objašnjava, usmjeren na propitivanje uvriježenih interpretacija, a ne na njihovo nekritičko prihvaćanje.

"Moj stav o Jugoslaviji vrlo je neuobičajen. Knjiga počinje rečenicom: ‘Jugoslavija je bila antibosanski projekt.’ Mnogi od nas žale za Jugoslavijom, a da zapravo ne znaju o čemu se radi. Govorim i o okupaciji Bosanskog Kraljevstva od strane Osmanlija, dok taj čin u prevladavajućem diskursu često afirmativno obilježavamo”, naveo je Filandra.

Naglasak knjige u suvremenom smislu, dodaje, posebno je na 20. stoljeću, stvaranju Jugoslavije i njezinoj razgradnji.

„Nisam optimističan da imamo snage suočiti se sami sa sobom”

Filandra smatra kako bosanskohercegovačko društvo još nema dovoljno snage i intelektualnih kapaciteta za dublje kritičko suočavanje s vlastitim povijesnim naslijeđem i predodžbama o sebi.

"Nisam ni sam optimističan da imamo snage i intelektualnih kapaciteta da se suočimo s time, da pokušamo redefinirati stvari i kritički promatramo naše razumijevanje nas samih, koje je u osnovi produkt prevladavajuće tuđih znanja i tuđih koncepata”, kazao je.

Prema njegovu mišljenju, razumijevanje prošlosti u velikoj se mjeri i dalje kreće unutar dviju dominantnih ideja 20. stoljeća – socijalizma, odnosno komunizma, i Jugoslavije.

"Mi nekako teško izlazimo iz kalupa 20. stoljeća. Nastojim stvari promatrati s bosanskog, odnosno državnog stajališta, ali nisam siguran da imamo spremnosti na jedno dublje kritičko suočavanje sa samima sobom”, upozorio je.

Dodaje kako su znanstveni kapaciteti u Bosni i Hercegovini izrazito fragmentirani te da nedostaju sustavni projekti koji bi omogućili cjelovitije promatranje povijesti i kulturnog života.

"Izborili smo državu, ali još ne znamo graditi odnose”

Govoreći o suvremenoj Bosni i Hercegovini, Filandra je otvorio i pitanje odnosa političkih i društvenih elita prema državi, odnosno sposobnosti njezina institucionalnog i društvenog izgrađivanja.

"Mi smo zapravo izborili državu u jednom povoljnom geopolitičkom momentu. Ta se prilika objektivno pokazala, mi smo je prihvatili i za nju smo dali dosta života. Ali sada, nakon 30 godina, svjedočimo da smo i dalje na početku, da faktički ne znamo graditi odnose. To trebamo sami sebi priznati”, rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, razvoj države ne odvija se tempom ni u opsegu kakav se očekivao devedesetih godina.

"Ta stvar ne ide na način, u tempu i u obimu kakvom smo se mi devedesetih godina nadali i očekivali. Jednostavno tapka u mjestu”, kazao je Filandra.

Osvrnuo se i na promjene u međunarodnim odnosima te aktualne geopolitičke procese, ocjenjujući da se položaj Bosne i Hercegovine ne može promatrati odvojeno od njezina neposrednog okruženja.

"Naša pozicija trenutačno je dobra zahvaljujući ne nama, nego okruženju. U mikrookruženju Bosne i Hercegovine događaju se neki pozitivni procesi”, kazao je.

Kao primjere naveo je političke promjene u Srbiji, izbor hrvatske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnose sa službenim Zagrebom i europski put Crne Gore. Istaknuo je kako je odnos sa Zagrebom važan i zbog njegove pozicije unutar Europske unije.

"Mikroprilike su trenutačno povoljnije nego prije godinu dana i sigurno će se pozitivno reflektirati na našu vlast. Sada je samo pitanje kojim će tempom ona biti uspostavljena i hoće li se taj pozitivni odjek tih događaja ovdje uspjeti iskoristiti”, zaključio je Filandra.

Dedović: „Ovo je životno djelo profesora Filandre”

O knjizi je govorio i Salem ef. Dedović, koji je istaknuo njezinu važnost za Bošnjake u Mostaru i Hercegovini, ali i njezin širi značaj zbog raspona obrađenih povijesnih ličnosti i zajednica.

"Ovo je jedna izvanredna knjiga. Usudio bih se reći da je ovo životno djelo profesora Filandre. Riječ je o izvanrednoj plejadi značajnih ljudi s područja Hercegovine, iz sva tri nacionalna korpusa i sve tri religijske zajednice, napose s područja Stoca i njegove okolice, koji su prodefilirali svijetom, igrali važne uloge na svjetskoj pozornici i ostavili nevjerojatno velik trag”, kazao je Dedović.

Dedović je naglasio kako knjiga donosi nove podatke o njihovim životima, karakterima, djelovanju i vezama sa zavičajem.

"Njeno čitanje u ovom vremenu dragocjeno je. Može se naučiti jako puno. Puno je novih podataka o tim ličnostima, o njihovim dometima, njihovom karakteru i njihovoj vezi sa zavičajem. Za mene je to vrlo dragocjeno štivo”, istaknuo je Dedović.

Knjiga tako, uz biografske prikaze istaknutih Hercegovaca, otvara prostor za širu raspravu o povijesnim interpretacijama, identitetu i odnosu Bosne i Hercegovine prema vlastitoj prošlosti.