Rezultati po tagu: Vremeplov

Ivan Bunjin je kao književnik surađivao sa skupinom oko Gorkoga, mnogo putovao, nije prihvaćao boljševički prevrat, emigrirao 1920. u Francusku, ali nije napuštao rusku tematiku.

Nakon provedene noći i beskonačnih govora, sljedećeg dana započeli su Marš na Berlin, na kojem su se sukobili s vojskom i policijom, pri čemu je nastradalo šesnaest članova i simpatizera nacističke stranke. Puč je na kraju ugušen.

Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje.

Stvarao je kapitalna djela u obliku romana, novela, drama, filozofskih djela i eseja. Cijeli njegov literarni opus temelji se na ideji apsurda ljudske egzistencije.

Đalma Marković je odgojio niz standardnih igrača i reprezentativaca poput Zlatka Kranjčara, Velimira Zajeca, Marijana Vlaka, Zvonimira Bobana, Roberta Prosinečkog i mnogih drugih.

Korać je bio i najbolji strijelac na tri uzastopna europska prvenstva (1961., 1963., 1965.), a bio je i najbolji strijelac košarkaškog turnira na Olimpijskim igrama u Rimu (1960.). Korać je bio najbolji igrač Eurobasketa 1961. u Beogradu.

Kao epizodista i tumač karakternih uloga, igrao je u preko 100 filmskih i televizijskih projekata. Nagrađivan je Zlatnom arenom u Puli, kao i nizom drugih nagrada.

Film "Zameo ih vjetar" srušio je sve rekorde gledanosti (i danas, uz uračunatu inflaciju, slovi kao komercijalno najuspješniji film svih vremena) i svoju glavnu glumicu lansirao u zvjezdanu orbitu.

U ime Austro-Ugarske kapitulaciju je potpisao general Viktor Weber pl. von Webenau, a u ime Kraljevine Italije kapitulaciju je primio general Pietro Badoglio (budući maršal i talijanski premijer). Primirje je službeno stupilo na snagu sljedećeg dana.

Film "Elmer Gantry" Richarda Brooksa zauzima doista posebno mjesto u Lancasterovoj karijeri: za njega je dobio Oscara i Zlatni globus, ali i uglednu nagradu njujorške filmske kritike.

Trenutno se EU može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici...

Schiele je u rasplamsanoj atmosferi Beča našao svoj ekspresionistički cilj i svojim prikazima seksualnosti postao je jedan od najprovokativnijih majstora svog vremena.

Od 10. srpnja 1955. do 31. prosinca 1961. Grga svakodnevno izlazi kao dio Narodnog lista, od 1962. do 2000. godine je objavljivan na zadnjoj stranici Večernjeg lista, u kojem je objavljeno 12 830 Grginih komentara.

Za vrijeme svoga mandata Mustafa Kemal je pokrenuo niz političkih i društvenih reformi diljem zemlje, koje su pretvorili Tursku u modernu, sekularnu i europski orijentiranu državu. Smjernice njegove politike danas se nazivaju kemalizmom.

Kada se vratio iz Rima neko je vrijeme proveo u Zagrebu i družio se s književnicima koji su pratili nazore pravaške političke orijentacije. U tom je periodu počeo pripremati prvu zbirku pjesama "Bugarkinje".

Navodno je bio iznenađen svojim izborom za papu. Naime, prethodno je bio već kupio kartu za povratak u Veneciju, gdje je bio patrijarh. Neki su smatrali da je njegov izbor bio prijelazno rješenje, jer je bio prilično star s čak 77 godina.

Jednom je, igrajući za reprezentaciju, predriblao trojicu i golmana te izbio pred prazan gol, a onda pričekao da se branič vrati, ponovno ga zaljuljao i ušetao se u mrežu.

Ostavljena bez izbora, u strahu za život, Meitner uz pomoć nizozemskih kolega fizičara bježi preko nizozemske granice bez ikakve imovine i s 10 maraka u novčaniku. Meitner se više nikada neće vratiti u Njemačku ili Austriju.

Svoj prvi album "Mirno spavaj, ružo moja" snimio je 1993. godine, a iste godine je osvojio Grand Prix na Splitskom festivalu zabavne glazbe.

Prva upotreba bodljikave žice za zatvaranje ljudi zabilježena je u Drugom burskom ratu. Postavili su ih Englezi kao zaštitu od napada. Danas je bodljikava žica simbol zatočeništva i nalazi se na logu organizacije Amnesty International.

Crnjanski je nakon Prvog svjetskog rata diplomirao u Beogradu. Radio kao gimnazijski profesor i novinar u glavnom gradu Jugoslavije, a od 1935. bio diplomatski službenik u Lisabonu, Rimu i Londonu, gdje je nakon 1945. ostao u egzilu do 1965.

Na Igrama u Rimu, nepoznati mladić ispisao je jednu od najljepših stranica sportske povijesti: za gotovo osam minuta nadmašio je svjetski rekord Emila Zatopeka u maratonu te postao prvi Afrikanac koji se okitio zlatom. Učinio je to trčeći – bosonog!

Umrla je u Rimu, otprilike 15 godina nakon osmanskog osvajanja Bosne. Katarina Kosača pokopana je u znamenitoj bazilici Santa Maria in Aracoeli.