Dobri papa Ivan XXIII., reformator Katoličke crkve

Na današnji dan prije 65 godina, 28. listopada 1958. godine dogodio se jedan od najsudbonosnijih papinskih izbora u povijesti.

Za papu je tada izabran Angelo Giuseppe Roncalli, koji je uzeo ime Ivan XXIII. Taj je papa znamenit po tome što je pokrenuo Drugi vatikanski koncil (sabor) – događaj kojim je Katolička crkva uhvatila korak sa suvremenim svijetom. Odredbe tog koncila i dan danas obvezuju sve katoličke vjernike.

Za razliku od svog prethodnika, novi papa nije bio porijeklom iz bogate obitelji. Rođen je u malom talijanskom selu, otprilike na pola puta između Milana i talijanskih Alpa. Imao je čak dvanaestero braće i sestara.

Papa sv. Ivan XXIII. bio je dobar čovjek pa su ga nazivali i Dobri papa Ivan. Proglašen je blaženikom Katoličke crkve 2000. godine od strane pape Ivana Pavla II. Svetim ga je proglasio papa Franjo 2014. godine.

Papinski izbor na današnji dan 1958. godine održao se u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu. Prisutan je bio 51 kardinal. U svijetu su u to doba postojala još 2 kardinala koja nisu mogla doći na konklavu.

Bili su to bl. Alojzije Stepinac, koji nije mogao otići iz Jugoslavije i mađarski kardinal József Mindszenty, koji nije mogao izaći iz komunističke Mađarske.

I sam novoizabrani papa navodno je bio iznenađen svojim izborom. Naime, prethodno je bio već kupio kartu za povratak u Veneciju, gdje je bio patrijarh. Neki su smatrali da je njegov izbor bio prijelazno rješenje, jer je bio prilično star s čak 77 godina.

Međutim, papa sv. Ivan XXIII. vladao je oko 4 i pol godine i uveo je u Crkvu velike reforme. Bio je popularan i u svijetu, pa ga je časopis Time proglasio 1962. osobom godine.

Inače, Drugi vatikanski sabor bio je 21. ekumenski sabor Katoličke Crkve. Sabor je sazvan 1962. godine, a papa Ivan XXIII. je preminuo prije kraja sabora, koji je nadalje vodio papa Pavao VI. Sabor je zaključen 1965. godine.

Drugi vatikanski sabor bio je najvažniji crkveni događaj 20. stoljeća. Sabor je bio okrenut prema aggiornamentu, tj. otvaranju prema modernom društvu.

Među najvažnijim odlukama Drugog vatikanskog sabora bile su odluke slavljenja Mise na narodnim jezicima i jedan otvoreniji pristup prema drugim svjetskim religijama.

Prethodna dva sabora bila su davno (Tridentski sabor završio je 1563. godine, Prvi vatikanski sabor 1870. godine), a društvene promjene koje su se zbile u međuvremenu nazvati malima je eufemizam. Sam papa Ivan XXIII. je rekao da Crkvu treba provjetriti.

Papa je najavio Sabor 25. siječnja 1959., koji je formalno sazvan apostolskom odlukom od 25. prosinca 1961.