Kako je Turska postala republikom?

Dana 29. listopada u Turskoj se slavi Dan republike jer je toga dana 1923. godine Turska službeno proglašena republikom.

Prvi predsjednik Republike Turske bio je slavni Mustafa Kemal Atatürk. Njegovo prezime Atatürk znači Otac Turaka, a dodijeljeno mu je službeno 1934. godine. Naime, tek su te godine u Turskoj zakonom uvedena prezimena, a Mustafi Kemalu dano je to počasno prezime koje po odredbi turskog parlamenta ne smije nositi nijedan drugi državljanin.

Turska je vlada u početnom dobu Republike uvela mnoge reforme s ciljem sekularizacije i modernizacije društva, uvelike prema zapadnim modelima.

Povijest bilježi da su nakon Prvog svjetskog rata sile Antante podijelile teritorij Osmanskog carstva sporazumom u Sèvresu 1920. godine. Osmansko Carstvo izgubilo je sve teritorije izuzev Anatolije i Tracije. Teritorij današnje Turske podijeljen je u više dijelova. Grčkoj je obećana Smirna (današnji İzmir) i dio zapadne Anatolije, Italija je trebala dobiti područje Adane, a Francuskoj je uz Siriju trebala pripasti i Cilicija.

U istočnom dijelu današnje Turske gdje se nalaze gradovi Kars, Ardahan i Erzurum trebala je biti osnovana armenska država. Južno i istočno od Eufrata trebala je biti stvorena autonomna kurdska regija. Svi ovi planovi na kraju nisu ostvareni.

Mustafa Kemal-paša organizira 19. svibnja 1919. politički i vojni ustanak protiv ovih planova. Posebno su 1920. vođene žestoke borbe s Grčkom. Rat je završen 9. rujna 1922. zauzimanjem Smirne koja je tada većinski bila naseljena Grcima.

Turska pobjeda rezultirala je tzv. maloazijskom katastrofom, u kojoj su mnogi Grci i Turci ostali bez svojih domova.

Nakon pobjede Turaka, 24. srpnja 1923. sporazumom iz Lausanne promijenjen je prijašnji sporazum iz Sèvresa. Ovim ugovorom uspostavljene su današnje granice Turske.

U isto vrijeme izvršena je i razmjena stanovništva s Grčkom. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29. listopada 1923. proglasio republiku.

Za vrijeme svoga mandata Mustafa Kemal je pokrenuo niz političkih i društvenih reformi diljem zemlje, koje su pretvorili Tursku u modernu, sekularnu i europski orijentiranu državu. Smjernice njegove politike danas se nazivaju kemalizmom.

Između ostalog 1922. ukinut je sultanat, a 3. ožujka 1924. i kalifat. Iste godine ukinut je šerijatski zakon, a 1925. provedena je odjevna reforma kojom je zabranjen fes (tradicionalno tursko muško pokrivalo za glavu), te veo za žene, a uvedeno je skupno obrazovanje za oba spola.

Godine 1926. islamski kalendar zamijenjen je gregorijanskim, a uveden je i metrički sustav.

Pročitajte još

Erdogan: Turska služi kao čuvar napuštenih u regiji i svijetu

Idućih godina cijeli pravosudni sustav promijenjen je po uzoru na europske zemlje. Uvedena je monogamija, a 1928. provodi se sekularizacija i reforma pisma u kojoj je arapsko pismo zamijenjeno latinicom. Ovim reformama je 1930. uvedeno pravo glasa ženama, a od 1934. daje im se i pravo sudjelovanja na izborima.

Provedena je i reforma imena građana u kojoj su svima dodijeljena prezimena. Turski parlament je Mustafi Kemalu dodijelio prezime "Atatürk" (otac Turaka) koje je proglašeno posebnim prezimenom kojeg je nosio samo on.

Manji broj Atatürkovih reformi je nakon njegove smrti ukinut, kao npr. reforma kojom je ezan, umjesto na arapskom uveden na turskom.

Nakon Atatürkove smrti 1938., predsjednik Turske je postao njegov bliski suradnik Ismet Inönü. Inönü je nastavio modernizaciju Turske, a na vanjskopolitičkom planu pokušao je održati neutralnost.

Godine 1939., Turskoj je pripojena Republika Hataj koja je postala turska pokrajina.