Ugljikohidrati su glavni izvor glukoze, koju tijelo koristi kao osnovni izvor energije, osobito za mozak, srce i mišiće.
Kada jedemo ugljikohidrate, oni se probavljaju i razgrađuju u glukozu koja ulazi u krvotok i koristi se za energiju. Ako je glukoze premalo, tijelo mora pronaći alternativne načine za proizvodnju energije.
Kada se unos ugljikohidrata značajno smanji, tijelo brzo troši glikogen (pohranjenu glukozu) u mišićima i jetri.
Budući da glikogen zadržava vodu, njegova potrošnja uzrokuje i gubitak vode, što objašnjava brzo smanjenje tjelesne težine na početku niskougljikohidratnih dijeta.
Ako su ugljikohidrati izrazito ograničeni, tijelo prelazi na korištenje masnoća za energiju, a jetra proizvodi ketonska tijela (ketone).
Taj proces naziva se ketosis ili nutritivna ketoza i predstavlja normalnu metaboličku prilagodbu na nizak unos ugljikohidrata. Ketoni mogu služiti kao alternativni izvor energije za mozak i mišiće kada ima vrlo malo glukoze dostupno.
Premalo ugljikohidrata utječe i na hormone i metabolizam:
Povećanje kortizola (hormona stresa) kako bi se održala razina glukoze u krvi.
Smanjenje T3 (aktivnog štitnjačnog hormona), što može usporiti metabolizam i sniziti energiju.
Promjene u hormonima gladi i sitosti (leptin i ghrelin).
Ove promjene mogu utjecati na energiju, raspoloženje i apetit.
Uz smanjeni unos ugljikohidrata, razina inzulina obično pada, dok glukagon raste kako bi se osiguralo oslobađanje glukoze iz rezervi.
Kod vrlo niskog unosa ugljikohidrata, osobito na početku, mogu se pojaviti:
Umor i slabost, jer tijelo još nije potpuno prešlo na ketone kao izvor energije.
"Keto zadah" (neugodan zadah zbog ketona).
Konstipacija (zbog smanjenog unosa vlakana) - otežano ili rijetko pražnjenje crijeva
Nisko raspoloženje ili mentalna magla - jer se mozak privikava na novu energiju.
Glavobolje i žudnja za šećerom ili brzim izvorima energije.
Ovi simptomi se često nazivaju keto gripa ili adaptacijskom fazom i kod nekih ljudi traju nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Iako neki ljudi uspijevaju održavati niskougljikohidratnu prehranu i postižu rezultate u mršavljenju ili regulaciji šećera u krvi, postoje i potencijalni rizici:
Ako dugotrajno izbjegavate ugljikohidrate, posebno one zdrave poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, možete imati nedostatak vitamina, minerala i vlakana, što utječe na probavu i opće zdravlje.
Niska razina ugljikohidrata često znači veći unos masti i proteina iz životinjskih izvora, što može povećati rizik od povišenog LDL kolesterola i kardiovaskularnih problema ako nije pažljivo planirano, piše Index.
Neke studije sugeriraju moguće komplikacije poput poremećaja srčanog ritma, problema s kostima, pa čak i rizika od bubrežnih problema, ako je ograničenje ugljikohidrata jako dugo i ekstremno.
