Počela je sezona zmija u Hercegovini: Ima li dovoljno protuotrova?
S dolaskom toplijih dana i sve češćih boravaka u prirodi, raste i rizik od susreta sa zmijama, a time i potreba za pravodobnom medicinskom reakcijom u slučaju ugriza.
Provjerili smo dostupnost protuotrova u dvije mostarske bolnice te kako izgleda postupak zbrinjavanja pacijenata u takvim situacijama.
"Trenutačne zalihe seruma (antiviperinum) u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar su dostatne i prioritetno se opskrbljuju kako bi odgovorile na sve hitne slučajeve", potvrdili su iz SKB Mostar.
Iz JU KB "Dr Safet Mujić" Mostar također su istaknuli kako raspolažu zadovoljavajućim količinama seruma protiv ugriza zmija za sezonu proljeće – ljeto. Pojasnili su i način nabave i održavanja zaliha seruma.
Serum se primjenjuje isključivo u bolničkim uvjetima
"Nabava seruma protiv ujeda zmija u našoj ustanovi obavlja se isključivo preko bolničke ljekarne. Zalihe se obnavljaju pravovremenim kontrolama roka trajanja seruma tako da zalihe planiramo godinu unaprijed prema planu nabava", naveli su.
Serum protiv ugriza zmija primjenjuje se isključivo u bolničkim uvjetima. Razlog tome je visoka opasnost od anafilaktičkog šoka, odnosno teške alergijske reakcije na sam serum.
"Pacijent mora biti pod stalnim nadzorom liječnika, uz spremnu antišok terapiju. Službe hitne pomoći na terenu pružaju prvu pomoć, stabiliziraju pacijenta i obavljaju hitan transport, ali samu aplikaciju seruma najbolje je prepustiti Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar ili KB 'Dr. Safet Mujić'", rekli su iz SKB Mostar.
Što ako vas zmija ugrize u Jablanici, Konjicu, Neumu...?
Ako osobu ugrize zmija u Hercegovini, primjerice na području Jablanice, Konjica ili Neuma, pacijent se treba javiti u najbližu ustanovu hitne medicinske pomoći, nakon čega se transportira u najbližu bolničku ustanovu.
"Tamošnji liječnički tim vrši trijažu, obrađuje ranu i procjenjuje opće stanje. Ako se utvrdi da je riječ o ugrizu otrovnice sa sustavnim simptomima, pacijent se hitno upućuje u Mostar (SKB Mostar ili KB 'Dr. Safet Mujić'), gdje su dostupni specijalisti infektolozi i potrebni serumi", istaknuli su iz SKB Mostar.
Iz JU KB "Dr Safet Mujić" Mostar su naveli i podatke o broju zbrinutih pacijenata u njihovoj ustanovi.
"Od ugriza zmije smo godišnje do sada zbrinjavali najviše pet pacijenata", naglasili su.
Broj ugriza varira ovisno o klimatskim uvjetima, no prosjek se u HNŽ-u kreće između 10 i 20 registriranih slučajeva godišnje koji zahtijevaju bolničko liječenje.
"Srećom, smrtni ishodi su iznimno rijetki zahvaljujući brzoj reakciji medicinskih službi i dostupnosti terapije", dodali su iz SKB Mostar.
Prva pomoć
Podsjetimo, veterinar dr. Jure Jurić ranije je za Bljesak.info pojasnio pravila prve pomoći nakon ugriza poskoka (Vipera ammodytes), naše najotrovnije zmije.
"Nakon ugriza poskoka imobilizacija ozlijeđene osobe i ekstremiteta ključna je za usporavanje širenja otrova. Primjena običnog steznog podveza, s ciljem zaustavljanja venskog povratka, ne preporučuje se jer ima nepredvidiv učinak na širenje otrova, a može uzrokovati i dodatna oštećenja tkiva zbog zastoja krvi i pojačanog edema. Širenje otrova iz mjesta ugriza na ekstremitetu može se dokazano usporiti kompresijsko-imobilizacijskim zavojem", rekao je veterinar dr. Jure Jurić za Bljesak.info.
Naglasio je kako prva pomoć zapravo počinje smirivanjem ozlijeđene osobe, a potom postavljanje osobe u sjedeći ili ležeći položaj.
Ne preporučuje se pojačan unos tekućine
Sljedeći korak je pozvati hitnu pomoć. To treba učiniti čak i ako osoba nema simptome nakon ugriza, zbog mogućeg kasnijeg razvoja toksične ili alergijske reakcije.
"Sve tradicionalne i opće poznate metode tretiranja mjesta ugriza, poput rezanja rane, isisavanja otrova ustima, spaljivanja, ispiranja oksidacijskim sredstvima nisu učinkovite i nose rizi, te se ne preporučuju. Također, ideja primjene električnih impulsa ili elektrošok terapije, koja se ponekad spominje u literaturi za laike, nema znanstvenu osnovu i smatra se pogrešnom", istaknuo je Jurić.
Naveo je kako se, u slučaju boli i razvoja edema, osobito ako zavoj nije primijenjen, zahvaćeni ud može lagano podići uz odgovarajući oslonac.
"Ako se očekuje brz dolazak hitne pomoći, ne preporučuje se pojačan unos tekućine. U težim slučajevima pun želudac može dovesti do povraćanja i aspiracije sadržaja želuca. Nasuprot tome, ako je pristup hitnoj pomoći otežan, moguće je oprezno unositi tekućine koje se lako apsorbiraju, poput blago zaslađene vode ili slabog ili biljnog čaja, osobito nakon ugriza poskoka", pojasnio je Jurić.
Podsjetimo, u ovo doba godine izletnicima, planinarima i rekreativcima koji borave u prirodi savjetuje se da nose dugu odjeću i čizme na nogama te ne sjedaju bilo gdje prije temeljitog pregleda. Također, prilikom podizanja i okretanja kamenja ili debla obvezno je koristiti štap.
