Kvalitetni ugljikohidrati u srednjim godinama povezani sa zdravijim starenjem

Starenje može značiti puno stvari poput usporavanja, pada koncentracije ili više zdravstvenih problema.

No, ne mora biti tako. Novo istraživanje pokazuje da prehrana žena u srednjim godinama može imati velik utjecaj na to kako će stariti.

Studija objavljena u JAMA Network Open, a provedena na sveučilištima Tufts i Harvard T.H. Chan School of Public Health, istražuje kako ugljikohidrati i vlakna mogu oblikovati zdravlje desetljećima kasnije.

Kako ugljikohidrati utječu na starenje?

Nisu svi ugljikohidrati isti. Neki vam daju energiju i snagu, dok vas drugi mogu iscrpiti i srozati.

"Svi znamo da različiti ugljikohidrati različito utječu na zdravlje,  bilo da se radi o tjelesnoj težini, energiji ili razini šećera u krvi. Ali umjesto da se fokusiramo samo na kratkoročne učinke, htjeli smo istražiti kako ugljikohidrati dugoročno utječu na kvalitetu života i to čak 30 godina kasnije," objasnio je glavni autor studije Andres Ardisson Korat.

Znanstvenici su proučavali 47.000 žena u dobi od 70 do 93 godine. Pratili su njihove prehrambene navike kroz razdoblje od tri desetljeća, počevši od 1984. godine.

Promatrali su unos rafiniranih ugljikohidrata, visokokvalitetnih ugljikohidrata i vlakana, te tko je od njih dobro stario, a tko ne.

Što znači zdravo stariti?

Samo zato što netko doživi 70. ne znači da stari zdravo. U ovom istraživanju, zdravo starenje znači doživjeti 70. godinu bez ozbiljnih kroničnih bolesti, sačuvati mentalnu bistrinu, biti tjelesno sposoban i osjećati se dobro psihički. Od 47.000 žena, samo ih je 3.706 zadovoljilo te kriterije.

Što su te žene imale zajedničko? Prehranu bogatu kvalitetnim ugljikohidratima i vlaknima. Što su više jele cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke, to su starile zdravije.

Visokokvalitetni ugljikohidrati potiču zdravo starenje

Povećan unos kvalitetnih ugljikohidrata bio je koristan,+ jer su žene koje su povećale unos tih ugljikohidrata za 10% imale čak 31% veće šanse za zdravo starenje.

S druge strane, rafinirani ugljikohidrati poput slatkiša i bijelog kruha bili su povezani s 13 % manjim izgledima za zdravo starenje.

"Naši rezultati nadovezuju se na postojeće dokaze da konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki smanjuje rizik od kroničnih bolesti, a sada vidimo i povezanost s boljim tjelesnim i kognitivnim funkcioniranjem," rekla je viša autorica studije Qi Sun.

Vlakna – zaštita za tijelo i um

Vlakna ne služe samo za dobru probavu. Ona štite vaš um i tijelo. 

Vlakna iz voća povećala su šanse za 14 %, iz povrća za 11 %, a čak su i vlakna iz žitarica, koja se često zanemaruju – donijela 7 % bolje izglede za zdravije starenje.

Prednosti vlakana išle su dalje od same prevencije bolesti. Žene koje su unosile više vlakana imale su bolju memoriju, bolju tjelesnu sposobnost i manje problema s mentalnim zdravljem.

Nisu svi ugljikohidrati isti

Glikemijski indeks (GI) i glikemijsko opterećenje (GL) možda zvuče kao stručni pojmovi, ali oni su važni. Hrana s visokim GI brzo i snažno povisuje razinu šećera u krvi,  što nije dobro za zdravo starenje.

Zanimljivo, hrana s visokim GL imala je povezanost s boljim mentalnim zdravljem. No, kad su znanstvenici uzeli u obzir unos vlakana, ta je povezanost oslabila. Zaključak? Vlakna mogu ublažiti neke negativne učinke hrane s visokim GI.

Zamjena rafiniranih ugljikohidrata boljima

Što se događa kad zamijenimo rafinirane ugljikohidrate kvalitetnijima? Žene koje su to napravile imale su 8% do 16% veće šanse za zdravo starenje. To je velika razlika.

"Istraživanja sve više povezuju prehrambene navike u srednjim godinama sa zdravljem i kvalitetom života u starijoj dobi. Što više znamo o zdravom starenju, to više možemo pomoći ljudima da žive dulje i zdravije," rekao je Korat.

30 godina praćenja prehrane

Znanstvenici su pratili prehrambene navike ovih žena više od 30 godina i povezali ono što su jele u srednjoj dobi s njihovim zdravljem u 70-ima i 80-ima. Zaključak? Male, ali dosljedne promjene u prehrani bile su važnije od naglih i drastičnih dijeta.

Vidjeli su da su žene koje su tijekom vremena unosile više cjelovitih žitarica, voća i povrća bolje starile od onih koje su konzumirale bijeli kruh i slatkiše.

Većina ispitanica bile su bjelkinje, obrazovane žene koje rade u zdravstvu. Same su prijavljivale svoje prehrambene navike, što možda nije u potpunosti precizno nakon tri desetljeća, jer sjećanja mogu izblijedjeti.

Ipak, rezultati su bili jasni. Više kvalitetnih ugljikohidrata i vlakana u srednjoj dobi značilo je zdravije starenje. Ne samo korisno, nego i transformativno.

Što ovo znači za žene?

Zdravo starenje ne znači samo izostanak bolesti. Radi se i o mentalnoj bistrini, tjelesnoj aktivnosti i dobrom osjećaju. Ova studija pokazuje da prehrana u 40-ima i 50-ima može imati ogroman utjecaj na zdravlje desetljećima kasnije.

No, nije poanta samo u tome da se jede manje ugljikohidrata već da se biraju pravi. Cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke ženama su pružile bolju priliku za kvalitetno starenje.

Ugljikohidrati i vlakna oblikuju starenje

Izbori koje žene donose u srednjim godinama nisu samo obroci, oni su ulaganje.

Kvalitetni ugljikohidrati i prehrambena vlakna ne koriste samo probavi. Povezani su s nižim rizikom od kroničnih bolesti, boljim pamćenjem i tjelesnim zdravljem u starijoj dobi, piše Earth.com. 

Starenje ne mora značiti propadanje. Ne mora značiti usporavanje. Za žene u ovoj studiji, dobra prehrana desetljećima ranije uistinu se isplatila.