Post za mnoge ljude ima duboko duhovno značenje, ali ujedno može biti i izazov za organizam, osobito ako se naglo mijenjaju prehrambene navike.
Tijekom razdoblja posta mnogi izbacuju određene namirnice, mijenjaju ritam obroka ili posežu za jelima koja možda i nisu najbolji izbor za zdravlje.
Gastroenterolog prof. dr. sc. Emil Babić i magistra nutricionizma Nevena Pandža za Bljesak.info su otkrili kako postiti, a sačuvati zdravlje.
Prof. dr. sc. Babić za Bljesak.info je pojasnio kako je razlika između potpunog gladovanja i posta bez mesa i mliječnih proizvoda prije svega metabolička.
"Kod potpunog gladovanja organizam prelazi iz anaboličkog u kataboličko stanje jer ne prima energiju izvana. Nakon što se potroše zalihe glikogena u jetri, tijelo počinje stvarati glukozu iz vlastitih izvora putem glukoneogeneze, a aktivira se i lipoliza te postupno ketogeneza", kazao je prof. dr. sc. Babić.
Naglasio je kako u tom slučaju hormonalno dolazi do pada inzulina i porasta glukagona, kortizola i drugih hormona stresa.
"To je fiziološki adaptivan mehanizam koji zdrav organizam može podnijeti, ali predstavlja oblik metaboličkog stresa. Što se tiče utjecaja na organizam, kratkotrajno gladovanje obično ne oštećuje probavni sustav, ali može izazvati subjektivnu nelagodu zbog lučenja kiseline posebno kod osoba koji inače imaju slične tegobe. Također zbog aktivacije motoričkih cikličkih valova može doći do kruljenja ili grčenja crijeva", istaknuo je prof. dr. sc. Babić.
Pojasnio je kako post bez mesa i mliječnih proizvoda ne znači gladovanje ako je energetski unos dovoljan.
"Organizam i dalje dobiva ugljikohidrate, masti i proteine, samo iz biljnih izvora pa nema potrebe za aktivacijom kataboličkih mehanizama. Hormonska ravnoteža ostaje stabilna i metabolizam funkcionira u uobičajenom, hranjenom stanju. Razlika je tada više u kvaliteti unesenih nutrijenata, primjerice u unosu vitamina B12, željeza ili određenih aminokiselina, nego u samom energetskom statusu tijela", kazao je prof. dr. sc. Babić.
Kada je riječ o utjecaju na probavu, naveo je kako biljna hrana, odnosno hrana s više vlakana, ubrzava probavu te povećava volumen stolice.
Prof. dr.sc. Babić je istaknuo kako nagla promjena prehrane može uzrokovati nadutost i pojačano stvaranje plinova što se najčešće i događa kod posta.
Da je bitno ne opteretiti probavni sustav teško probavljivim obrocima naglasila je i nutricionistica Nevena Pandža.
"Izbjegavajte pohana, pržena, masna jela. Umjesto pohanog mesa ili ribe, radije odaberite file pripremljen na tavi ili žaru. Umjesto pomfrita iz friteze, radije odaberite krumpir s blitvom ili krumpir salatu. Čak i jelo bez mesa poput tjestenine s četiri vrste sira može biti teško probavljivo u danima posta. Radije odaberite tjesteninu ili rižoto s povrćem poput mrkve, tikvice, gljiva u sosu od rajčice s maslinovim uljem i začinskim biljem", rekla je za Bljesak.info Pandža.
Istaknula je i važnost adekvatnog unosa tekućine.
"Birajte vodu, biljni čaj od mente, kamilice, matičnjaka, rendanog đumbira i limuna ili blagu limunadu. Kompot od jabuke i suhih šljiva kao i probiotički jogurt ili kefir također će djelovati povoljno na funkcioniranje probavnog sustava", naglasila je.
Kao jednu od najvećih grešaka koju ljudi rade tijekom posta, prof. dr. sc. Babić je istaknuo prejedanje navečer.
"To dovodi do porasta intraabdominalnog tlaka i povećava pritisak na donji ezofagealni sfinkter pa se simptomi GERB-a pogoršavaju. Potpuno izbacivanje mesa može dovesti do smanjenog unosa proteina, posebno ako se meso zamjeni proizvodima koji su bogati ugljikohidratima. Zbog toga se javljaju umor, iscrpljenost, povećana nadutost i opstipacija", pojasnio prof. dr. sc. Babić.
Naveo je kako je bitno znati da post sam po sebi nije štetan.
"Štetne su nutritivno siromašne zamjene, nagle promjene bez prilagodbe, kombinacija restrikcije i prejedanja, zanemarivanje proteina i mikronutrijenata. Ako se post provodi uravnoteženo s dovoljno proteina, zdravih masti i postupnim povećanjem vlakana on ne mora negativno utjecati na probavni sustav ni opće zdravlje", rekao je prof. dr. sc. Babić za Bljesak.info.
Prof. dr. sc. Babić je naglasio kako je tijekom posta važno postupno provoditi promjene u prehrani te je potrebno obratiti pažnju na sljedeće:
• Postupno povećanje unosa vlakana, kombinirati topljiva i netopljiva vlakna.
• Dovoljan unos tekućine jer vlakna bez tekućine mogu uzrokovati opstipaciju
• Redoviti, manji obroci
• Uzimati zdrave masti u umjerenoj količini (maslinovo ulje, orašaste plodove, sjemenke)
• Kretanje nakon obroka, lagana šetnja od 10-20 minuta potiče peristaltiku, smanjuje nadutost i rizik od refluksa
• Sporije i temeljitije žvakanje hrane
• Kod posta s privremenim gladovanjem neka prvi obrok bude lagan, izbjegavati prejedanje.
Nutricionistica Pandža istaknula je za Bljesak.info kako je tijekom posta bitno rasporediti unos hrane kroz tri izbalansirana obroka.
"Ovisno o pravilima posta i rasporedu unosa hrane tijekom 24 sata, cilj nam je imati strukturu obroka. Nije preporučljivo imati jedan obrok unutar 24 sata, već je cilj rasporediti unos hrane kroz 3 izbalansirana obroka kako bi organizam dobio sve potrebne nutrijente, od proteina, ugljikohidrata, masti uz vlakna te vitamine i minerale", kazala je Pandža.
Istaknula je kako svoje obroke treba kreirati slikovito prema shemi zdravog tanjura.
"Na pola tanjura servirajte povrće (svježe ili kisele salate, prilog od kuhanog ili dinstanog povrća), na drugu polovinu tanjura rasporedite izvore proteina (jaja, riba, meso, mladi sir, jogurt, kuhane grahorice i namazi poput humusa) i izvore ugljikohidrata (raženi kruh, krumpir, batat, riža, ječam, zob, integralna pasta i tortilja, palenta, tikva, voće...) te začinite jela masnoćama (maslinovo ulje, sjemenke, orašidi, avokado, kiselo vrhnje, maslac)", rekla je Pandža.
Na osnovu ovih preporuka dala je i svoje prijedloge obroka:
Doručak: Biljni čaj + tostiran raženi kruh, kajgana s kukama ili mladim lukom.
Ručak: File ribe ili sardine iz konzerve s krumpir salatom i blitvom.
Večera: Gusta juha od crvene leće i tikve s bučinim sjemenkama + krekeri s humusom ili svježim zrnatim sirom.
"Orašasti plodovi i voće mogu biti dio užine ili u ulozi deserta nakon glavnog obroka. Puding, kolač, slatkiš mogu povremeno biti dio jelovnika tijekom posta, ali tek nakon izbalansiranog obroka", kazala je Pandža za Bljesak.info.
Dodala je kako je uz adekvatno izbalansirane obroke tijekom dana poput primjera koji su navedeni, prilagođenu tjelesnu aktivnost, odmor i san, potrebno osluškivati svoj organizam.
Na naše pitanje postoje li ljudi koji ne bi trebali postiti, prof. dr. sc. Babić je pojasnio kako je post siguran za sve zdrave osobe.
"Post je za zdravu, metabolički stabilnu odraslu osobu najčešće siguran ako je kratkotrajan i uravnotežen. Međutim, kod kroničnih bolesti jetre i bubrega, trudnoće, poremećaja prehrane poput anoreksije i bulimije, kod osoba s dijabetesom (posebno DM tip 1), osoba s akutnim gastritisom ili teškim GERB-om i teškim akutnim ili kroničnim bolestima može predstavljati ozbiljan rizik", istaknuo je prof. dr. sc. Babić za Bljesak.info.
Istaknuo je kako u medicini postoji pravilo da što je organizam ranjiviji ili ovisniji o preciznoj metaboličkoj regulaciji, to je manja tolerancija na post.
U konačnici, post ne bi trebao značiti iscrpljivanje organizma, nego ravnotežu između duhovne prakse, zdravlja i brige o vlastitom tijelu.
