Dodaci prehrani postali problem na granici BiH

Građanima u Bosni i Hercegovini, kako tvrdi pošiljatelj otvorenog pisma Milivoj Stupar, posljednjih se mjeseci masovno blokiraju i vraćaju poštanske pošiljke dodataka prehrani naručenih putem globalnih online platformi, uz obrazloženje da se radi o zabranjenim proizvodima životinjskog podrijetla.

U otvorenom pismu upućenom medijima, Stupar upozorava kako se, prema njegovim navodima, radi o „pravno neutemeljenoj i izrazito štetnoj praksi carinskih ispostava Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) pri poštanskim centrima“.

"Građanima se blokiraju i vraćaju pošiljke koje sadrže dodatke prehrani poput kolagena i omega-3 masnih kiselina, pod izgovorom da se radi o zabranjenim proizvodima životinjskog podrijetla", navodi Stupar.

Kao pravni temelj za takve odluke, carinski organi, kako se ističe u pismu, pozivaju se na "Pravilnik o kontrolama i uvjetima unošenja ličnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla u Bosnu i Hercegovinu" (Službeni glasnik BiH, broj 90/17), no autor pisma tvrdi da se taj pravilnik tumači pogrešno i na štetu građana.

"Detaljna pravna i tarifna analiza pokazuje da se ovaj Pravilnik tumači pogrešno, ekstenzivno i na štetu građana", stoji u pismu.

Stupar posebno problematizira primjenu Aneksa I navedenog pravilnika, navodeći da se prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani svrstavaju u tarifni broj 2106, te da se zabrane odnose isključivo na proizvode koji "sadrže meso i/ili mlijeko".

"Visoko prerađeni farmakološki izolati, poput hidroliziranih kolagenskih peptida ili molekularno destiliranog ribljeg ulja u kapsulama, ne predstavljaju sirovo meso niti mlijeko, te samim tim tehnički i pravno ne potpadaju pod ove zabrane", naglašava.

U pismu se također ukazuje na, kako se navodi, ignoriranje izuzeća predviđenih Aneksom II istog pravilnika.

"Pravilnik eksplicitno dozvoljava uvoz posebne hrane koja se koristi iz medicinskih razloga, uz uvjet da masa ne prelazi jedan kilogram, da proizvod ne zahtijeva hlađenje i da je u originalnom pakiranju. Mnogi građani naručuju ove suplemente upravo kao potpornu terapiju, a carina im nezakonito uskraćuje to pravo", navodi Stupar.

Autor upozorava i na posljedice koje takva praksa, prema njegovim tvrdnjama, ima na građane.

"Onemogućavanje pristupa povoljnim i potrebnim dodacima prehrani direktno ugrožava zdravstveni standard građana, dok financijski teret vraćenih pošiljki u potpunosti snose kupci, jer platforme poput iHerba odbijaju refundaciju", ističe.

Dodaje kako se time, prema njegovim riječima, narušavaju i prava potrošača u Bosni i Hercegovini.

„Umjesto da država štiti svoje građane, ona ih proizvoljnim tumačenjem propisa onemogućava u ostvarivanju prava na uvoz robe za lične potrebe“, navodi.

U otvorenom pismu upućen je i konkretan zahtjev Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

"Pozivamo UIO BiH da hitno revidira interna uputstva i izda obavezujuću instrukciju kojom će se visoko prerađeni dodaci prehrani izuzeti od pogrešne primjene Aneksa I, te dosljedno primijeniti izuzeća iz Aneksa II za pošiljke do jednog kilograma", stoji u pismu.

Autor se obratio i medijima s apelom da istraže ovaj problem i zatraže službena očitovanja nadležnih institucija.

Redakcija će, povodom navoda iz otvorenog pisma, zatražiti i službeni komentar Uprave za indirektno oporezivanje BiH.