Znanstvenici otkrili najopasnije razdoblje života za debljanje

Nova studija sugerira kako na zdravlje tijekom života ne utječe samo to dobivamo li na težini, već i kada se to događa. Dobivanje kilograma u ranoj odrasloj dobi snažnije je povezano s povećanim rizikom od smrtnosti.

Ispitanici koji su prvi put dobili veliki broj kilograma između 17. i 29. godine imali su oko 70 posto veću vjerojatnost umrijeti od bilo kojeg uzroka tijekom razdoblja praćenja, u usporedbi s onima koji nisu razvili pretilost do 60. godine.

Studiju je vodio tim sa Sveučilišta u Lundu u Švedskoj, a cilj je bio pratiti promjenu tjelesne težine kroz vrijeme, umjesto oslanjanja na jedan "presjek" stanja. Analizirani su podaci više od 600.000 ljudi, pri čemu su uključeni samo oni koji su imali najmanje tri mjerenja tjelesne težine između 17. i 60. godine, piše Science Alert.

Iako studija ne dokazuje izravno kako je rano debljanje uzrok smrti, poznato je kako je pretilost povezana s brojnim zdravstvenim problemima.

"Najkonzistentniji nalaz je kako je dobivanje na težini u mlađoj dobi povezano s većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u usporedbi s osobama koje su se manje debljale", kaže epidemiologinja Tanja Stocks sa Sveučilišta u Lundu.

Prema istraživačima, moguće je kako dulja izloženost organizma "biološkom stresu" pretilosti, kada je tijelo godinama pod većim opterećenjem, doprinosi većem riziku od ranije smrti.

Pretilost i kardiovaskularne bolesti

Tim je pratio ukupnu smrtnost, kao i smrtne ishode povezane s bolestima koje se često dovode u vezu s pretilošću, uključujući kardiovaskularne bolesti, više vrsta raka i dijabetes tipa 2.

Pretilost je definirana kao prvi zabilježeni indeks tjelesne mase (BMI) od 30 ili više. Iako se BMI tada standardno koristio, stručnjaci ističu kako se definicije pretilosti danas razvijaju i preciziraju.

Uz glavni nalaz, istraživanje je pokazalo i kako su osobe koje su se najviše debljale u bilo kojem životnom razdoblju imale veću smrtnost tijekom praćenja.

Najveći dio povezanih smrtnih slučajeva odnosio se na kardiovaskularne bolesti, uključujući infarkt i moždani udar.

"Naši rezultati ukazuju kako je trajanje pretilosti, a ne samo dobivanje na težini u kasnijem životu, ključni čimbenik rizika za smrtnost", navode istraživači u radu.

Objašnjavaju kako dugotrajna izloženost inzulinskoj rezistenciji, kroničnoj upali i drugim metaboličkim poremećajima koji nastaju zbog masnog tkiva može pridonijeti tim rizicima.

Smrtnost od dijabetesa tipa 2 i pojedinih vrsta raka također je bila povezana s pretilošću, dok za neke oblike bolesti, poput raka mokraćnog mjehura kod muškaraca i raka želuca kod žena, nije pronađena statistički značajna povezanost.

Muškarci i žene

Uočene su i razlike između muškaraca i žena. Kod žena je povećani rizik od smrtnosti od raka bio sličan bez obzira na to kada je došlo do debljanja, što sugerira kako drugi čimbenici, poput hormonskih promjena tijekom menopauze, mogu imati važniju ulogu.

"Ako naši nalazi kod žena odražavaju procese u menopauzi, postavlja se pitanje što je uzrok, utječu li promjene u hormonima na težinu ili obratno", kaže epidemiologinja Hiulen Lee sa Sveučilišta u Lundu.

Dodaje kako je moguće da hormonske promjene utječu i na tjelesnu težinu i na dob u kojoj se javljaju, dok težina samo odražava ono što se događa u organizmu.

Istraživanje ima i ograničenja. Tjelesna aktivnost i prehrana nisu bili uključeni u analizu, iako su poznati važni čimbenici u razvoju pretilosti i općem zdravlju.

Autori navodekako bi buduće studije trebale uključiti i ove podatke, kao i detaljnije analizirati raspodjelu masnog tkiva i razliku između masne i mišićne mase.

Ipak, s obzirom na velik broj ispitanika i dugo razdoblje praćenja, istraživači smatraju kako rezultati imaju značaj za javno zdravlje, posebno u kontekstu prevencije pretilosti što ranije u životu.

U brojkama, razlika izgleda ovako: ako bi u skupini bez rane pretilosti umrlo 10 od 1.000 ljudi, u skupini s ranom pretilošću taj broj bio bi oko 17 od 1.000, piše Danas.

"Ne treba se previše vezivati uz točne brojke rizika", kaže Stocks.

"One ovise o mnogo čimbenika i načinu na koji su podaci prikupljeni. Ali obrasci su jasni i šalju važnu poruku donositeljima odluka - prevencija pretilosti treba početi što ranije."