Zašto dolazi do srčanog zastoja kod ljudi u punoj snazi?
Pretilost, loša prehrana, pušenje, slaba tjelesna aktivnost, genetika, samo su neki od čimbenika koji mogu pridonijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti čak i kod mlađih osoba.
Iako na prvi pogled mnogi djeluju da su u punoj snazi, može se dogoditi ono neočekivano, srčani udar.
Liječnici upozoravaju da je vrlo važno odlaziti na redovite kontrole čak i ako ste zdravi, a napunili ste 40 godina, a posebno ako se izlažete određenim čimbenicima rizika koji se smatraju provocirajućima.
Liječnik iznio razloge
Dr. Bogdan Okiljević, kardiokirurg s Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje", tijekom gostovanja u emisiji "Zdravo sa Ivanom" objasnio je razloge zbog kojih mlađa populacija sve više pati od srčanih problema.
"Genetika je neosporna kod bolesnika koji jako mladi dobiju akutni infarkt miokarda", izjavio je liječnik.
Prema njegovim riječima, genetika nije jedini čimbenik, već je tu i rasprostranjenost nezdravih navika koje povećavaju rizik od oboljenja.
"Prekomjerna upotreba cigareta, prekomjerna težina, plus ako bolesnik ima dijabetes i obiteljski je opterećen srčanim udarom, to su sve čimbenici koji doprinose da se bolest javi ranije. Ja sam imao na operacijskom stolu jednog momka koji ima 20 godina, koji je operiran inicijalno kao dijete s godinu dana, i budući da je to sada reoperativno liječenje, to je liječenje koje podrazumijeva veći rizik nego što je primarna operacija. Hvala Bogu, sve je prošlo dobro. U liječenje svakog pacijenta ulazimo s velikom predostrožnošću, s istom razinom preciznosti, ali ovdje, kada su ovako mladi ljudi u pitanju, teret na našim leđima je značajno veći, makar subjektivni osjećaj tog tereta. Tako da su to sigurno bolesnici koji nam ostaju u pamćenju i o kojima razmišljamo i kad sve prođe dobro. Jednostavno, takav nam je posao", zaključio je dr. Okiljević, piše Telegraf.rs.
Sve više mlađih ljudi
Da se sve više mlađih ljudi žali na srčane tegobe, objasnio je i dr. Igor Živković, kardiokirurg s Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
Ipak, on smatra da je takvih slučajeva bilo i ranije, ali s naprednijom medicinskom tehnologijom koju stručnjaci imaju na raspolaganju, dijagnoza se daleko lakše postavlja.
"Svakako se spustila ta granica, ništa novo da se kod sve mlađih ljudi javljaju bolesti. Ono što je alarmantno jest da se kod tih ljudi javljaju ekstremno teški oblici bolesti, što je već zabrinjavajuće. To vjerojatno nije ništa novo, ali ono što jest, to što je naša dijagnostika otišla mnogo dalje i dostupna je svuda. To je popravilo situaciju jer kod mlađih ljudi koji su u prošlosti umirali od ovoga, sada možemo liječiti te bolesti. Evidentirano je da je uvijek nakon velikih pandemija u prošlosti porast bolesti krvnih žila postao očigledan. Mehanizam je upala, a svaka upala stimulira nastanak ateroskleroze, a to je jedno osnovno patofiziološko stanje koje dovodi do suženja krvnih žila. I sam stil života se ubrzao, slabo se odmaramo, više vremena provodimo uz računalo, TV, mobitel, a manje uz neku tjelesnu aktivnost koja je umjerenog tipa i koja dovodi do relaksacije organizma i kardiovaskularnog sustava", rekao je dr. Živković u emisiji "Zdravo sa Ivanom".
