Hoće li gorivo konačno pojeftiniti?

U Mostaru se cijena dizela kreće od najnižih 3,50 KM do čak 3,86 KM, dok benzin varira između 2,45 KM i 2,93 KM.

Istodobno, u pojedinim dijelovima županije moguće je pronaći i osjetno niže cijene – primjerice u Buturović Polju kod Konjica dizel se prodaje po cijeni od 3,22 KM, dok je benzin najjeftiniji u Prozor-Rami i košta 2,53 KM.

S druge strane, najviše cijene dizela zabilježene su u Lendavi kod Jablanice u iznosu od 3,86 KM, dok se među skupljima ističe i benzin u Zvirićima kod Čapljine koji doseže 2,91 KM. 

Cijene nafte ponovno skaču

No pitanje koje mnoge muči je, hoće li se cijene goriva uskoro i sniziti. Cijene nafte na svjetskom tržištu u četvrtak su ponovno premašile 97 dolara po barelu, potaknute sumnjama ulagača u održivost primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Situaciju dodatno komplicira činjenica da Hormuški tjesnac ostaje uglavnom zatvoren, što pojačava neizvjesnost na tržištima.

Cijene su se oporavile nakon što su početkom tjedna pale uslijed objave dvotjednog prekida vatre između Washingtona i Teherana. Barel nafte Brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, poskupio je za 2.4 posto na 97.02 dolara. Američka referentna nafta porasla je za 3.3 posto, dosegnuvši 97.50 dolara po barelu.

Što je sa BiH?

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ne mogu se značajnije sniziti bez istodobnog djelovanja više ključnih čimbenika na globalnoj i lokalnoj razini, ocijenio je Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (BHK CIGRE).

Prema njegovim riječima, najvažniji uvjet za pad cijena goriva jest smanjenje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, s obzirom na to kako Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti ovisi o uvozu naftnih derivata.

Osim cijene sirove nafte, značajan utjecaj imaju i geopolitičke prilike, osobito u regijama koje su ključne za proizvodnju i transport energenata, poput Bliskog istoka. Svaka eskalacija sukoba, kako dodaje Bajramović, povećava neizvjesnost i dodatno opterećuje tržište.

Nestabilnost u tim regijama izravno utječe na cijene nafte, ne samo kroz trenutačne poremećaje, nego i kroz psihološki čimbenik, uzimajući u obzir kako tržišta reagiraju na rizik, očekivanja i neizvjesnost, rekao je Bajramović.

Ako pojeftini, pojeftinit će malo

Poseban segment u formiranju konačne cijene goriva predstavljaju i fiskalne politike na domaćoj razini. Eventualno smanjenje trošarina i drugih poreza, smatra Bajramović, moglo bi imati izravan i trenutačno vidljiv učinak na cijene goriva koje plaćaju krajnji potrošači.

Dvotjedno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana smirilo je napetosti na Bliskom istoku i otvorilo pitanje kako će to utjecati na cijene goriva u svijetu i Bosni i Hercegovini.

Iako bi eventualno primirje na Bliskom istoku moglo djelovati kao pozitivan signal za tržište, ono samo po sebi neće imati značajniji i neposredan učinak na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u kratkom roku. Razlog tomu jest činjenica kako je za stabilizaciju tržišta potrebno vrijeme – čak i nakon prekida sukoba, proces normalizacije proizvodnje, transporta i distribucije nafte ne odvija se trenutačno. Potrebno je obnoviti logističke lance, stabilizirati tržišne tokove i vratiti povjerenje investitora, što može trajati tjednima, naglasio je Bajramović.

Ipak, ukoliko bi primirje preraslo u dugoročniju stabilnost, Bajramović smatra kako bi se moglo očekivati postupno smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu, što bi se, s određenim vremenskim odmakom, odrazilo i na tržište goriva u Bosni i Hercegovini.

U takvom scenariju realno je očekivati blago pojeftinjenje goriva, ali ne naglo i ne u velikim iznosima, nego kroz postupne korekcije cijena, dodao je Bajramović.

Smatra kako kratkoročni učinci primirja neće biti značajni, ali kako dugoročna stabilizacija globalnih prilika može stvoriti povoljnije uvjete za umjeren pad cijena goriva, pod uvjetom kako ne dođe do novih poremećaja na tržištu.

Cijene goriva u BiH i dalje rastu

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavila je rasti te na dan 9. travnja iznosi 3,65 KM po litri za dizel i 2,85 KM po litri za premium bezolovni benzin 95.

Kako je priopćeno iz Federalnog ministarstva trgovine, cijena benzina viša je za 0,01 KM po litri u odnosu na prethodni dan, dok je cijena dizela porasla za 0,03 KM po litri.

Podaci pokazuju kontinuiran rast cijena od kraja veljače, kada je prosječna cijena dizela iznosila oko 2,35 KM po litri, dok je benzin bio oko 2,32 KM. Tijekom ožujka i početkom travnja cijene su postupno rasle, dosegnuvši najviše razine početkom travnja.

U razdoblju od 1. do 9. travnja cijena dizela povećana je s 3,48 KM na 3,65 KM po litri, dok je benzin porastao s 2,75 KM na 2,85 KM po litri.

Iz Ministarstva navode kako je u promatranom razdoblju evidentirano više od 9.000 prijava cijena za dizel te oko 4.500 za benzin putem OPC i OPM obrazaca, koji služe za praćenje kretanja cijena na tržištu.

Podsjećaju kako je u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje na snazi odluka o maksimalnim maržama na naftne derivate, kojom je za veleprodaju propisana maksimalna marža od 0,06 KM po litri, a za maloprodaju 0,25 KM po litri.

Kontrolu primjene ove odluke kontinuirano provode federalni i županijski tržišni inspektori, s posebnim naglaskom na formiranje cijena u skladu s propisanim mjerama.

Iz Federalnog ministarstva trgovine također podsjećaju kako građani mogu pratiti aktualne cijene goriva putem mobilne aplikacije „FMT FBiH oil info“, koja omogućuje uvid u maloprodajne cijene na benzinskim postajama diljem Federacije Bosne i Hercegovine.