Gošća najnovijeg izdanja podcasta "Pričamo o zdravlju", koji realizira portal Bljesak.info u suradnji s Poliklinikom Vitalis iz Mostara, bila je dr. Branka Klarić, specijalistica interne medicine i subspecijalistica pulmologije.
Tijekom razgovora dr. Klarić govorila je o najčešćim bolestima pluća, porastu alergija, štetnim životnim navikama, ali i o rastu broja oboljelih od karcinoma pluća.
Kako ističe, pulmologija obuhvaća iznimno širok spektar bolesti, od alergijskih i kroničnih plućnih oboljenja pa sve do malignih bolesti. Kada je riječ o tumorima pluća, benigni tumori su izuzetno rijetki.
''Što se samih pluća tiče, benigni tumori su jako rijetki. Zaradila sam mirovinu, a u cijeloj karijeri vidjela sam samo jedan benigni tumor. To vam dovoljno govori'', istaknula je dr. Klarić.
Govoreći o plućnim bolestima s kojima se liječnici najčešće susreću, posebno je izdvojila astmu i KOPB - kroničnu opstruktivnu plućnu bolest.
KOPB se najčešće povezuje s pušenjem, no, kako naglašava, ne obolijevaju isključivo pušači. S druge strane, astma je bolest koja, uz pravilnu terapiju, omogućava potpuno normalan život.
''Astmu je lijepo liječiti. Daleko je 'bolje' imati astmu nego KOPB. Astma dobro reagira na terapiju i ljudi mogu sasvim normalno živjeti. Imate sportaše koji imaju astmu, uzmu terapiju i najnormalnije odigraju utakmicu'', rekla je.
Dr. Klarić upozorila je i na veliki porast alergijskih bolesti u posljednjih nekoliko desetljeća. Razloge vidi u promjeni načina života, prehrane, klimatskih uvjeta i pretjerane sterilnosti suvremenog okruženja.
Kako kaže, danas živimo u prostorima bez prašine, koristimo previše kemikalija i dezinfekcijskih sredstava, dok djeca sve manje dolaze u kontakt s prirodom.
''Djeca ne bi trebala živjeti u sterilnom okruženju. Mi smo se nekad igrali u prašini i jeli zemlju, a danas djeca odrastaju u potpuno sterilnim uvjetima'', pojasnila je.
Dodala je kako problem predstavlja i prehrana puna konzervansa i umjetnih dodataka, što dodatno utječe na razvoj alergija i oslabljen imunitet.
Tema razgovora bile su i elektronske cigarete, o kojima se posljednjih godina mnogo raspravlja.
Prema riječima dr. Klarić, ako se već bira između klasičnih i elektronskih cigareta, elektronske predstavljaju manje štetnu opciju za pluća, ali nisu bezopasne.
Naglasila je kako je najveći problem kombinirati obje vrste cigareta, jer tada organizam trpi dvostruko opterećenje, dok nikotinska ovisnost ostaje prisutna bez obzira na oblik konzumacije.
Posebno zabrinjava podatak da je broj oboljelih od karcinoma pluća danas znatno veći nego prije nekoliko desetljeća.
Na kraju razgovora osvrnula se i na odnos pacijenata prema pušenju i ozbiljnim bolestima.
''Pacijenti često prestanu pušiti tek kada dobiju akutni infarkt srca i tada se zaista prepadnu. Kod karcinoma pluća, nažalost, većina njih ipak nastavi pušiti'', zaključila je dr. Klarić.