Gošća novog izdanja podcasta "Pričamo o zdravlju", koji se realizira u suradnji s Poliklinikom Vitalis iz Mostara, bila je prim. dr. Rada Šandrk, pedijatar.

Pedijatrica Rada Šandrk za mnoge Mostarce i Mostarke nosi epitet omiljene liječnice za najmlađe, a to je, kako kaže, rezultat dugogodišnjeg predanog rada i odnosa punog poštovanja i ljubavi prema djeci.

"To je samo potvrda da sam od početka svog radnog vijeka do sada - radila ispravno. Djeca osjete ako ih volite i oni će to pokazati," istaknula je doktorica Šandrk, osvrnuvši se na priznanje koje uživa među svojim pacijentima i njihovim roditeljima.

Djeca su prezaštićena, nemaju mnogo vlastitih iskustava

Prisjećajući se početaka svoje karijere, ističe kako se pristup djeci znatno promijenio. U vrijeme kada je počinjala s radom, prevencija je bila tek u začetku, a glavni fokus bio je na liječenju infektivnih bolesti. Danas je, kako kaže, medicina znatno napredovala - kako u dijagnostici, tako i u terapiji.

"Medicinski su djeca danas puno zaštićenija nego ranije, ali su psihofizički malo osjetljivija. To je zato što se promijenio način i stil života, promijenila se prehrana... Nemaju mnogo vlastitih iskustava jer su prezaštićena."

Doktorica Šandrk primjećuje i promjene u roditeljskom pristupu. Ističe da su roditelji iznimno angažirani, ali i sve češće anksiozni.

''Danas roditelji štite dijete od hladnoće, od dosade, od emocionalne frustracije... a to nije dobro za razvoj imuniteta'', upozorava naša gošća.

Vrućica ne treba stvarati paniku 

Nekada je, navodi, bilo jasno definirano vrijeme za spavanje, obroke, igru i odmor a danas se te granice sve više brišu. Jedna od posljedica modernog načina života je i porast tjelesnih problema, poput skolioze, koja se, prema njenim riječima, sve češće javlja zbog smanjene tjelesne aktivnosti.

Kada je riječ o dječjim bolestima, doktorica Šandrk podsjeća da vrućica ne bi trebala stvarati paniku. Međutim, roditelji danas često ne znaju prepoznati razliku između normalnih, fizioloških i patoloških simptoma.

''Normalno je da dijete koje nije u kolektivu ima 5–6 viroza godišnje, a u kolektivu taj broj može biti i dvostruko veći. No, važniji od same bolesti je oporavak, odnosno kakav je tijek i brzina oporavka djeteta'', pojašnjava.

Djetetu štete sterilni uvjeti

Iako su dijagnostičke mogućnosti danas daleko naprednije nego ranije, roditelji - vođeni strahom često zahtijevaju previše pretraga i intervencija.

Na kraju razgovora, doktorica Šandrk naglašava da prevelika sterilnost i zaštita može imati suprotan učinak, jer dijete odrastanjem ne razvija prirodnu otpornost.

''Ono što djetetu može naštetiti su sterilni uvjeti, koji u konačnici mogu dovesti do oslabljenog imuniteta'', zaključuje dr. Šandrk.