Rezultati po tagu: književnik

Slavni književnik Luigi Pirandello rođen je u imućnoj obitelji industrijalca u gradu Agrigento na Siciliji, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1934. godine.

Zweigove, Schnitzlerove, Kafkine, Marxove, Einsteinove i Freudove knjige Hitler će paliti na lomačama kao "židovsko smeće". Hitler je iz osvete spalio Zweigovu kuću u Salzburgu, a zajedno s njom i zbirku rukopisa u Zweigovom vlasništvu.

Istaknuo se i kao esejist i književni kritičar. Otkrivao je nove talente (J. Romains, J. Giraudoux, H. Michaux), pomagao mlađim književnicima (A. Malraux, J. Giono, A. Camus, J.-P. Sartre, A. Artaud), potaknuo je interes za stare majstore...

Od 1898. posvetio se pisanju (18 romana, više od 150 novela, 7 knjiga putopisa i eseja), a bio je i dopisnik New York Journala iz Rusko-japanskog rata (1904–05).

Romani njegove "Trilogije" imali su funkciju "krijepiti srca", terapeutski djelovati na zatiranu nacionalnu svijest, podsjećajući na dramatične i junačke epizode iz XVII. stoljeća.

Savez novinara BiH proglasio je Ziju Dizdarevića novinarom godine 2001.

Za Turgenjeva se može reći da je vodeće ime ruskog realizma u prozi; uveo je rusku književnost u europski kulturni krug. Približio se standardima europske proze.

Pravo ime bilo mu je Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, a pseudonim Ksaver Šandor Gjalski, pod kojim je danas većinom poznat, uzeo je prema imenu djeda po majci.

F. Scott Fitzgerald potiče iz imućne obitelji, studirao na Princetonu, a od 1920., kao pisac priča za novine i magazine, ostvario velik financijski uspjeh što mu je omogućio razmetljiv životni stil u duhu "ludih dvadesetih" godina.

H. G. Wells je nazivan 'bezbožnikom', 'vražjim pomoćnikom', te još mnogim pogrdnim imenima, iako je bilo jasno da radnja romana 'Otok doktora Moreaua' može biti samo plod mašte.

Rođen je u Senju, 11. rujna 1859, a nakon završene preparandije u Zagrebu radio je kao učitelj u Senju, a zatim je 1884–87. studirao na Praškome konzervatoriju, gdje je stekao zvanje orguljaša (1886) te nastavnika pjevanja i teorije glazbe (1887).

Primjerice, samo je Alkemičar preveden na 71 jezik čime je ovo djelo ušlo u Guinessovu knjigu rekorda kao knjiga prevedena na najviše jezika jednoga živućega autora.

Isaac Bashevis Singer rođen je u židovskoj obitelji 1902. ili 1904. godine u malom mjestu Leoncin u Poljskoj. Ubrzo s obitelj seli u Varšavu, gdje mu otac postaje rabinom, gdje je i sam polazio rabinski seminar.

'U traganju za izgubljenim vremenom' asocijativno je, ali i ciklički strukturiran roman u kojem neimenovani pripovjedač, ujedno i glavni lik opisuje svoje idilično djetinjstvo , mladost, društveni uspon...

Hemingway je u djelima stvorio neku vrstu mita o modernom čovjeku, lutaocu i dobrovoljnom prognaniku koji se, intenzivno živeći s prirodom, odajući se borbi, seksu, alkoholu, športu, suprotstavlja ništavilu kodeksom časti i stoičkom disciplinom.

"Ja ne mogu s vama surađivati. Ono, čim se vi ponosite – da ubijate komuniste, Srbe, Židove i sve svoje, ja se upravo toga stidim. Ono pak, čim se ja ponosim – da su nam Srbi braća, da smo Slaveni".

U četvrtom desetljeću života počeo je gubiti vid pa je vlastite tekstove morao govoriti u pero, odnosno ovisiti o čitačima. Ta mu je okolnost potpuno odredila način života; posvetio se vrlo neuobičajenoj, golemoj lektiri...

U žarištu su njegova pripovjedačkog interesa ratno Sarajevo, Bosna Hercegovina, njezina prošlost te osobna biografska sjećanja.

Balzac je jedan od najplodnijih francuskih pisaca: napisao je oko stotinu djela od kojih je najveći dio obuhvaćen naslovom Ljudska komedija (La Comédie humaine).

Utjecaj Cervantesa u hispanskoj književnosti i uopće u svjetskim kulturama i književnostima golem je, sve od pojave Bistrog viteza do današnjih dana. Lik Don Quijotea prerastao je običnu vitešku priču i postao općim simbolom čovjeka borca za ideale.

Popularnost je dodatno proširio romanima Pustolovine Toma Sawyera (The Adventures of Tom Sawyer, 1876) i Pustolovine Huckleberryja Finna (The Adventures of Huckleberry Finn, 1884), kojima je stekao status prvog autohtonog američkog romanopisca.

Veliki francuski filozof, romanopisac, dramaturg i esejist, Jean-Paul Sartre, preminuo je na današnji dan, 15. travnja 1980. godine u Parizu, gdje je i sahranjen. Ostao je upamćen i po tome što je odbio primiti Nobelovu nagradu za književnost.

Greeneova djela nisu ideološki romani s tezom, no u njima je implicite raspoznatljiv piščev stav. Tobožnji problem s Greeneom (i drugim piscima religijskoga habitusa) je u tom što je njihov nenametljiv stav teško prihvatljiv dijelu čitatelja.