"Ljudi često misle: 'Ako se ne pregledam, to mi se neće dogoditi.' Nažalost, nije tako. Potrebno je biti iskren prema sebi i odgovoran – ako ne radi sebe, onda radi onih koji vas vole", govori Marija Vranješ, specijalist kliničke radiologije u mostarskoj bolnici, te dodaje kako je važno slušati svoje tijelo i redovito obavljati osnovne preglede poput mamografije i ultrazvuka dojke.
"Ti su pregledi bezbolni, dostupni i besplatni", naglašava doktorica.
Strah je prisutan kod svakoga tko ide na bilo kakav pregled, pa Maja Memić, predsjednica udruge " Novi pogled", kaže kako je ljudski bojati se. "Mnoge žene strahuju od mogućeg nalaza, boje se suočiti s dijagnozom, pa pregled odgađaju misleći: 'Meni se to ne može dogoditi.' Taj je bojazan još veći ako je žena primijetila promjenu na dojkama, jer nije lako čuti da imate karcinom. Tada se u glavi množe brojna pitanja bez odgovora", pojašnjava.
"Dodatni bi motiv trebala biti činjenica da se mnogo toga može učiniti dok simptomi još nisu izraženi – a ne da nelagoda bude kočnica u odazivu na preventivne preglede", dodaje Memić, a slično razmišlja i doktorica Vranješ koja sudjeluje u programu ranog otkrivanja raka dojke u HNŽ-u.
"Ako i uočite promjenu – treba biti zahvalan jer je otkrivena na vrijeme. Život je lijep i vrijedi ga čuvati. Ako život donese križ bolesti, treba ga nositi hrabro i boriti se do pobjede", ističe Vranješ.
Nažalost, kada je riječ o karcinomu dojke, simptomi se vrlo dugo ne pojavljuju. Najčešće promjene koje se spominju su zadebljanje kože dojke (poput narančine kore), crvenilo, uvlačenje bradavice, pojava tvorbe koja se može napipati ili iscjedak iz bradavice. Kako kaže Vranješ, ti se znakovi nažalost najčešće javljaju kada je bolest već uznapredovala, a tada se može očekivati i širenje na limfne čvorove u pazuhu.
"Ženama svakodnevno savjetujem da barem jednom mjesečno pregledaju svoje dojke, promatraju njihovu simetriju, boju kože i izgled bradavica. Važno je da svaka žena upozna svoje tijelo i promjene koje se događaju ovisno o menstrualnom ciklusu. Neke žene imaju mekše, masne dojke, dok su druge, s fibrocističnim promjenama, kvrgavije i teže za samopregled, ali s vremenom se i to nauči", pojašnjava i ističe kako je najveći problem samopregleda strah.
"Prvo pitanje koje žene postavljaju glasi: 'A što ako nešto napipam?' Moj odgovor uvijek je isti – tada nije kraj, nego početak. Možda ste upravo sebi spasile život i dale si drugu priliku", govori.
Ističe kako je, u slučaju da primijetite nešto neuobičajeno, potrebno odmah posjetiti obiteljskog liječnika koji će uputiti pacijenticu na daljnje pretrage – ultrazvuk ili mamografiju kod radiologa.
"Takve stvari ne smiju čekati i moraju imati prioritet u Domu zdravlja. Čim se uoče promjene, treba zatražiti pregled stručne osobe i ne odustajati dok se ne utvrdi o čemu je riječ – fibroadenom, cista, lipom… Dijagnozu može postaviti samo radiolog uz pomoć slikovnih metoda, a ne kirurg, dermatolog ili bilo tko drugi koga pacijenti često znaju pitati za mišljenje", pojašnjava.
Ističe kako je kod svih vrsta raka presudno vrijeme te kako je – što je promjena manja – liječenje jednostavnije. "I kemoterapija i operacija imaju bolji ishod ako se bolest otkrije u ranoj fazi", pojašnjava te dodaje kako rano otkrivanje znači pronaći promjenu prije nego što se proširi na limfne čvorove i druge organe.
"Postoje promjene koje se ne mogu napipati ni vidjeti golim okom, već se otkrivaju samo mamografijom. To su nakupine mikrokalcifikata koje mogu upućivati na tzv. DCIS – početni stadij raka dojke. Zato je ključno redovito obavljati mamografske i ultrazvučne kontrole, osobito kod žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom", objašnjava doktorica Vranješ.
O tome koliko je vrijeme važno dodatno govore i konkretni slučajevi pa tako doktorica pojašnjava kako su imali pacijentice kod kojih je karcinom otkriven u ranoj fazi – "veličine do 10 milimetara, te je kemoterapijom smanjen i izvršena je poštedna operacija – žena je sačuvala dojku, a bolest nestala". S druge strane, istaknula je i slučajeve u kojima je terapija bila uspješna bez potrebe za operativnim zahvatom.
I udruga "Novi pogled" svoje aktivnosti usmjerava na prevenciju i podizanje svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke, redovitih pregleda i odaziva na programe probira. Ženama objašnjavaju da, ako u obitelji postoji povijest bolesti, spadaju u rizičnu skupinu te da im redovite kontrole mogu spasiti život.
"Dijagnoza raka dojke u ranoj fazi nije smrtna presuda – život se nastavlja. Bez obzira na bojazan, osjećaj olakšanja nakon pregleda i spoznaje da je sve u redu neprocjenjiv je", ohrabrujuće tvrdi Maja Memić. Najbolji dokaz za to, kako kaže, su žene koje su prošle sve što ova bolest nosi, ali danas žive zdravo – njihova iskustva ohrabruju druge da se odvaže na pregled, koji nije nikakva kazna nego čin brige o sebi, obitelji i životu.
Prema riječima naših sugovornica, strah je najčešći razlog zbog kojeg pacijenti odgađaju preglede, govori nam Maja Memić kroz bogato iskustvo u radu udruge "Novi pogled". S druge strane, Memić ističe kako postoje žene koje, i kad primijete promjene na dojkama, ne žele otići liječniku, a neke, kako kaže, smatraju "da ako su zdrave i ako ih ništa ne boli, nemaju potrebe za pregledom". "Mnoge svoj neodlazak opravdavaju nedostatkom vremena, nezaposlenošću ili lošom financijskom situacijom. Nažalost", pojašnjava, "većina žena odlazi liječniku tek kada se pojave simptomi, a tada je bolest često u uznapredovalom stadiju."
Većina liječnika upućuje pacijente na preglede i skrining testove kada za to dođe vrijeme, u skladu s dobi, spolom, obiteljskom anamnezom i važećim smjernicama. Dom zdravlja Mostar provodi skrininge kontinuirano – kroz svakodnevni rad liječnika obiteljske medicine. Također, dio je nacionalnih programa za prevenciju različitih bolesti i promociju zdravog načina života, a pacijenti se mogu javiti i samoinicijativno ako su zabrinuti zbog određenih simptoma ili žele obaviti pregled ranije.
U okviru obiteljske medicine u Domu zdravlja Mostar najčešće se provodi:
• Skrining kardiovaskularnog sustava, odnosno procjena kardiovaskularnog rizika kroz mjerenje krvnog tlaka, HbA1c, BMI, pušačkog statusa i osnovnih laboratorijskih nalaza.
• Ciljani ili opći preventivni pregledi, ovisno o dobi, spolu i obiteljskoj anamnezi: ultrazvuk dojke, PAPA test, PSA test, test na okultno krvarenje, kolonoskopija i drugi pregledi.
Kako navode iz Doma zdravlja Mostar, dio pacijenata samostalno odgađa preglede, dok liječnici i medicinske sestre zbog opsega posla često nemaju dovoljno vremena za detaljniji razgovor i motivaciju pacijenata. Zbog toga posebno pozdravljaju organizirane sistematske preglede školske djece, sportaša i radnika, jer se upravo tada – kroz niz skrining testova u jednom dolasku – često otkrivaju stanja koja zahtijevaju hitnu intervenciju ili dodatnu dijagnostiku. "Ohrabrujemo sve poslodavce da se i dalje javljaju Domu zdravlja Mostar radi organizacije sistematskih pregleda svojih zaposlenika. Takav oblik provođenja većeg broja skrining testova odjednom, u poznatom i poticajnom okruženju, pokazao se kao najbrži i najučinkovitiji model prevencije", poručili su.
Kadra i opreme nikada dovoljno, navode, no volja i profesionalna posvećenost postoje. "U praksi se često bavimo sekundarnom i tercijarnom prevencijom, iako bi fokus primarne zdravstvene zaštite trebao biti upravo na primarnoj prevenciji", zaključuju. Doktorica Vranješ smatra da bi ambulante obiteljske medicine trebale aktivnije promicati preventivne programe, a liječnici bi trebali biti plaćeni za preventivni program koji je zahtjevniji od samog liječenja i radi se uglavnom izvan radnog vremena. Upozorila je kako jedan radiolog po Domu zdravlja nije dovoljan za redoviti rad i prevenciju, što smatra sustavnom manjkavošću.
Kao dobar primjer navela je Županiju Zapadnohercegovačku, gdje su pokrenuti preventivni programi za žene u školama, kao i dr. Andreju Jurić, ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo, čijom je inicijativom planirano proširenje pregleda na žene iz opće populacije.
Da je prevencija najvažnija, slaže se i Memić. "Sudbina našeg zdravlja uvelike je u našim rukama", navodi i dodaje kako "svaka odluka danas može značiti život sutra". Ističe i kako kontrolni pregled mora postati društvena norma – nešto što se podrazumijeva. Vranješ ističe kako listopad nije jedini mjesec borbe protiv raka jer bolest ne miruje ostalih jedanaest mjeseci. Zato apelira na sve žene: "Odvojite vrijeme za sebe, pregledajte svoje grudi i, ako primijetite bilo što sumnjivo, obratite se svom liječniku. Niste same – postoji cijeli sustav ljudi koji prate i pomažu na svakom vašem koraku. Budite hrabre." Osim fizičkih posljedica, bolest ima i psihološki teret.
"Gubitak dojke doživljava se kao invaliditet, a broj mlađih žena oboljelih od raka nažalost raste. Zato stalno ponavljam – otkriti karcinom na vrijeme znači imati mogućnost potpunog izlječenja", posebno ističe doktorica Vranješ.
"Rak nije kraj, nego borba koja se može dobiti. Dijagnoza nije gubitak nade – ona je poziv na borbu, vjeru u sebe i medicinu. Okružite se ljudima koji vas podržavaju, vjerujte svom liječničkom timu i ne bojte se tražiti pomoć – bilo medicinsku, bilo psihološku. Svaki dan liječenja korak je bliže ozdravljenju", ističe Memić, koja je i sama pobijedila rak, i to dva puta.
Poručuje svima da nikada ne gube vjeru jer "život nakon raka postoji i može biti još bolji i kvalitetniji jer naučite cijeniti svaku sitnicu". "Zapamtite – nikome nismo toliko potrebni kao sebi samima, jer mi smo ti koji svima dajemo sve, a vrijeme je da budemo sebi sve", zaključuje.
Udruga "Novi pogled" članica je mreže Think Pink u BiH, koja svake godine priprema paketiće prve pomoći za žene oboljele od raka dojke. Ti se paketići dijele u zdravstvenim ustanovama gdje se obavljaju operacije dojke i na odjelima onkologije. Paket sadrži pamučnu prsnu protezu, lopticu za vježbanje ruke, biljne preparate za njegu kože, priručnike "Odabrani proizvodi za samoliječenje", "Pitajte svog liječnika", "Prehrana pacijentica oboljelih od karcinoma dojke", "Što trebam znati?", jastučić u obliku srca i broš u obliku ružičaste vrpce.
"Kroz projekt Think Pink pružamo psihosocijalnu podršku, organiziramo grupne susrete s psihologom ponedjeljkom u prostorijama udruge te individualne razgovore po potrebi", navode iz udruge. Kako dodaju, psihološka podrška iznimno je važna u suočavanju s emocionalnim izazovima bolesti.
"Organiziramo i kreativne radionice, terapiju plesom, druženja, izlete u prirodu te dijelimo pripravke za jačanje imuniteta i krvne slike. Žene informiramo o pravima na ortopedska pomagala koja ostvaruju preko Zavoda zdravstvenog osiguranja", ističu.
Svaka žena koja se suoči s dijagnozom raka dojke može se obratiti udruzi "Novi pogled" na adresi Ljubića br. 2. U paketiću prve pomoći nalazi se brošura udruge s kontakt-telefonom.
"Vrata udruge otvorena su za sve – za razgovor, savjet i pomoć u trenutku kad je ona najpotrebnija", podsjećaju.
Memić podsjeća da, unatoč brojnim pomacima u posljednjim godinama, zdravstveni sustav i dalje ima brojne nedostatke – poput izostanka sustavnih programa probira, nepostojanja registra malignih bolesti u BiH te neujednačene zdravstvene zaštite između različitih dijelova države.
Ipak, kao pozitivno ističe napredak jer nekada je rak dojke bio tabu tema o kojoj se nije govorilo. Danas se o tome govori puno više, što je zasluga udruga koje se bave ovom problematikom.
Žene se više ne srame javno reći da imaju rak dojke i češće se odazivaju na preglede. Potrebno je, zaključuje, uvesti nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke i osigurati jednak pristup dijagnostici i terapiji za sve građane. "Ulaganje u preventivu daleko je učinkovitije od liječenja posljedica", ističe.
Europska unija kroz projekte Before Time i RACE 2 podupire jačanje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Projekt Before Time, vrijedan više od 1,2 milijuna eura, provodi se uz 85% EU sufinanciranja i usmjeren je na prevenciju raka vrata maternice kroz edukacije, kampanje i uvođenje samouzorkovanja za HPV testiranje. Vodi ga Zavod za javno zdravstvo Zadar, a partneri su Dom zdravlja Mostar, Institut za javno zdravlje Crne Gore i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Projekt RACE 2, vrijedan gotovo 1,9 milijuna eura, s 85% financiranja EU-a, modernizira hitnu medicinsku pomoć kroz digitalizaciju, standardizaciju i edukaciju. Nositelj je Dom zdravlja Mostar, a partneri su Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Oba projekta imaju cilj osigurati bolju zdravstvenu zaštitu i povećati otpornost zajednica u regiji.
