"Noć je odavno došla, a san nikako ne dolazi na oči. Sat pokazuje tri ujutro, a misli ne prestaju. Okretanje po krevetu, pogled na telefon, pa još jedan pokušaj da se zaspi", opisuje Marko svoje noći u kojima se već godinama bori s nesanicom. Dodaje i kako ne zna kada se posljednji put naspavao i probudio odmoran.
"Svako jutro je isto, nakon rascjepkanog sna dolaze umor, težina u glavi i osjećaj kao da noć uopće nije postojala. I tako iz dana u dan", pojašnjava.
"Prije nekoliko godina prvi put sam primijetio kako sve teže mogu spavati šest do sedam sati bez prekida i bez buđenja, ali tome nisam pridavao veliku važnost. Mislio sam kako je to samo neka faza jer sam radio u tri smjene", govori Marko i pojašnjava kako mu je tek sada jasno kako je to bio pokazatelj dubljeg problema. Ističe i kako se čovjek jednostavno ne može naspavati i odmoriti ako se budi svaka dva do tri sata.
Marko za Bljesak.info pojašnjava kako nesanica negativno utječe na njegovu svakodnevicu, energiju, koncentraciju i raspoloženje.
"S vremenom sam primijetio kako imam nižu energiju za svakodnevne aktivnosti, upravo zbog kroničnog nedostatka sna. Ako tome dodate nižu koncentraciju i lošije raspoloženje, možete zamisliti koliku frustraciju ovo stanje izaziva", dodaje i ističe kako postoje situacije kada se problemi s nesanicom dodatno pogoršaju.
"Konkretno u mom slučaju primijetim kako se problemi s nesanicom pogoršaju kad sam pod stresom, ili prilikom promjena smjena na poslu, budući da radim jutarnju, popodnevnu i noćnu smjenu. Smatram kako je rutina spavanja jako bitna te da tijelo pamti ritam koji mu postavimo, čak i kada on nije dobar za nas", kazao je.
Dodao je i kako ljudi ne trebaju zanemarivati simptome i znakove nego se na vrijeme javiti liječniku te obaviti sve potrebne pretrage kako bi se otkrio uzrok problema.
"Ukoliko se ne radi o nekom stresnom razdoblju života, nego vam je nesanica postala dio svakodnevnice, bolje je obaviti sve potrebne preglede kako bi se prije svega otkrio uzrok problema, a samim time i ono što moramo liječiti. Nesanica itekako utječe na zdravlje i kvalitetu života", ističe Marko za Bljesak.info.
Mnogi koji se dugo suočavaju s ovim problemom misle kako je riječ samo o prolaznoj fazi ili stresu, no iz Centra za medicinu spavanja u Mostaru upozoravaju kako nesanica često nije samo loša noć, nego ozbiljan poremećaj koji pogađa sve veći broj ljudi.
Voditelj Centra za medicinu spavanja dr. sc. Josip Lesko kaže kako najveći broj pacijenata dolazi iz Hercegovine, a u posljednje vrijeme i iz sarajevske, tuzlanske i unsko-sanske županije, kao i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine.
Dr. sc. Josip Lesko pojasnio je za Bljesak.info kako su danas problemi sa spavanjem vrlo česti te kako trećina odrasle populacije povremeno pati od nesanice, dok oko 10 posto ima kronični poremećaj.
"Problemi sa spavanjem danas su izuzetno česti. Procjenjuje se kako veliki dio populacije boluje od apneje i nesanice. Zapravo, smatra se kako trećina odrasle populacije povremeno pati od nesanice, dok oko 10 posto ima kronični poremećaj. Posljednjih godina bilježimo značajan porast broja pacijenata, što pripisujemo kombinaciji modernog načina života, stalne povezanosti i izloženosti 'plavom svjetlu', ali i većoj osviještenosti ljudi o poremećajima spavanja", naglašava.
Dr. sc. Lesko pojašnajva kako se ljudi u Centar za medicinu spavanja najčešće javljaju zbog sumnje na apneju tijekom spavanja, poremećaja u kojem dolazi do prekida disanja tijekom spavanja.
"Pacijenti nam se najčešće javljaju u Centar zbog sumnje na apneju tijekom spavanja. Opstruktivna apneja je poremećaj u kojem dolazi do ponavljajućih prekida disanja tijekom spavanja. Poremećaj je praćen padom saturacije kisikom u krvi tijekom spavanja. Ovaj ozbiljan poremećaj može uzrokovati i druge komorbiditete", objašnjava i dodaje kako je vodeći simptom je glasno hrkanje a pacijenti imaju epizode naglog buđenja uz osjećaj nedostatka zraka.
"Što se tiče simptoma, vodeći simptom je glasno i neravnomjerno hrkanje. Često pacijenti imaju epizode naglog buđenja uz osjećaj nedostatka zraka ili gušenja. Partneri obično primjećuju kako osoba prestaje disati tijekom spavanja, te često prvi prijave problem. Pacijenti također prijavljuju izrazitu pospanost i glavobolju ujutro", govori.
Dr. sc. Lesko naglašava kako apneja nije samo problem hrkanja, nego ozbiljan rizični čimbenik za kardiovaskularni sustav koji povećava rizik od srčanog udara i aritmija, a studije pokazuju značajno veći rizik od moždanog udara i kognitivnog propadanja kod osoba s ovim stanjem.
"Apneja nije samo problem hrkanja, apneja je ozbiljan rizični čimbenik za kardiovaskularni sustav. Svaki prekid disanja uzrokuje pad kisika u krvi i stres za organizam. Zbog toga je povećan rizik od srčanog udara i aritmija. Također može biti razlogom arterijske hipertenzije (visokog krvnog tlaka). Kod pacijenata s apnejom studije su pokazale značajno veći rizik od moždanog udara i kognitivnog propadanja, a povećan je rizik od dijabetesa tipa 2 i pretilosti", pojašnjava dr. sc. Lesko.
"Nesanica postaje problem kada traje duže. Medicinski gledano ako se pojavljuje najmanje 3 puta tjedno, duže od 3 mjeseca, to može utjecati na funkcioniranje tijekom dana (koncentracija, raspoloženje, posao). Tada možemo reći da se više ne radi o prolaznom poremećaju i fazi, već dijagnozi", ističe dr. sc. Lesko.
Govoreći o najčešćem uzroku nesanice, ističe stres koji zajedno s anksioznošću stvara začarani krug.
"Anksioznost stvara stanje pretjerane pobuđenosti mozga. Umjesto da mozak 'isključi' sustave za budnost, on ostaje u stanju pripravnosti, što onemogućuje duboki, regenerativni san. Tako se često stvara začarani krug, stres uzrokuje nespavanje, a nespavanje povećava anksioznost", pojašnjava.
Dr. sc. Lesko ističe kako se nesanica u mnogim slučajevima može liječiti i bez lijekova, a ključ je u ranom prepoznavanju problema i promjeni navika vezanih uz spavanje, dok se lijekovi najčešće koriste tek kao posljednja opcija.
"Nesanicu je moguće liječiti bez lijekova. Liječenje zna biti teško, no izlječenje je moguće. Najbolji se rezultati postižu kod pacijenata koji rano krenu s liječenjem. Kognitivno-bihevioralna terapija za insomniju (KBT-I) smatra se "zlatnim standardom" i prvom linijom liječenja prije bilo kakvih tableta. Ona rješava korijen problema mijenjajući navike i misli o spavanju, dok lijekovi često samo maskiraju simptome i mogu stvoriti ovisnost. Najčešće se liječenjem nesanice, KBT tehnikom bave licencirani psiholozi", govori Lesko.
Broj ljudi kod kojih su zabilježeni problemi kod spavanja konstantno raste, a provjerili smo i koliko njih potraži pomoć u Centru za medicinu spavanja.
"U zadnjih nekoliko godina u prosjeku blizu 200 pacijenata godišnje bude obrađeno u Centru", govori dr. sc. Lesko.
Prije nego što se upuste u sam postupak snimanja spavanja, pacijenti često žele znati koliko je pretraga komplicirana ili bolna.
Tehničar koji priprema pacijente za snimanje spavanja, Toni Pavlović za Bljesak.info objašnjava kako je proces potpuno bezbolan i prilagođen svakom pacijentu.
Dodaje kako pacijenti trebaju ponijeti stvari za osobnu higijenu te na postupak izvođenja pretrage doći čiste kose i tjemena.
"Pacijent dolazi u večernjim satima, (oko 20:00 sati), gdje se prijavljuje na recepciju i tu noć se vodi kao bolnički pacijent. Potom odlazimo u prostorije Centra za medicinu spavanja, gdje se izvodi pretraga. Pacijent se smješta u apartman gdje se odvija snimanje, uzima se anamneza i pacijentu se objasni postupak izvođenja pretrage. Sa sobom mora ponijeti stvari za osobnu higijenu i laganu odjeću u kojoj će spavati. Jako je važno da pacijent na postupak izvođenja pretrage dođe čiste i uredne kose i tjemena (bez kemikalija po kosi kao što su lak, gel i slično), te da lice bude uredno i čisto (bez kreme i šminke)", naglašava Pavlović.
Dodaje kako pacijent može normalno spavati te kako svaka nervoza kod pacijenata nestaje kroz razgovor i pripremu za pretragu.
"Pacijent može normalno spavati, na leđima ili na boku. Postoji određena nervoza kod pojedinih pacijenta prije samog postupka izvođenja pretrage, ali kroz temeljnu anamnezu, razgovor i upoznavanje pacijenta sa samom pretragom, proces izvođenja pretrage je mnogo jednostavniji", ističe.
Nesanica i problemi sa spavanjem nisu samo "loše noći" nego problem koji ozbiljno utječe na naše zdravlje, energiju i svakodnevni život. No dobro je znati kako rješenje postoji.
Centar za medicinu spavanja u Mostaru pomaže pacijentima kroz dijagnostiku i tretmane, a mnogi slučajevi nesanice mogu se uspješno liječiti bez lijekova, posebno uz kognitivno-bihevioralnu terapiju koja mijenja navike i misli o spavanju.
Centar za medicinu spavanja počeo je s radom u prosincu 2018. godine u novim prostorijama koje se nalaze između glavne zgrade SKB Mostar i Klinike za onkologiju na Bijelom Brijegu u Mostaru.
Prostorije su, zahvaljujući implementaciji međunarodnog IPA projekta "Medicina spavanja", opremljene najsuvremenijom opremom kakva se koristi u najprestižnijim bolničkim centrima u svijetu.
Centar za medicinu spavanja SKB Mostar, koji se na sustavan i cjelovit način bavi dijagnosticiranjem i liječenjem poremećaja spavanja, jedini je ovakav centar u Bosni i Hercegovini.
