Učinkovito liječenje i prevencija bolesti srca i krvnih žila podrazumijeva postavljanje pravodobne i točne dijagnoze, u čemu nam pomažu holteri.
Tijekom nošenja holter EKG-a čak se preporučuje izlaganje stresnim situacijama kako bi se registrirao mogući poremećaj ritma koji se pojavljuje u takvim okolnostima.
Bolesti srca i krvnih žila izrazito su raširene diljem razvijenog svijeta te, nažalost, odnose milijune života.
Današnji način života, uključujući manjak fizičke aktivnosti i nezdravu prehranu, stvara plodno tlo za njihov razvoj.
Radi učinkovitog liječenja iznimno je važno prepoznati ih na vrijeme, a u središtu je interesa, kako javnozdravstvenog tako i pojedinaca, misliti o prevenciji.
Holter tlaka i holter EKG-a uređaji su koji pružaju vrijedne podatke u dijagnostici bolesti krvožilnog sustava.
Oba postupka mjerenja su potpuno bezbolna te ne predstavljaju nikakav rizik za zdravlje pacijenata. Odgovore na najčešća pitanja o njihovu korištenju dala nam je Duška Glavaš, dr. med., specijalistica kardiologije iz Poliklinike Gemini.
Metoda 24-satni Holter RR krvnog tlaka kontinuirano je mjerenje krvnog tlaka 24 sata posebno prilagođenim uređajem koji je isprogramiran tako da tijekom dana mjeri krvni tlak svakih pola sata, a tijekom noći svaki sat.
Pacijent vodi dnevnik aktivnosti, a istodobno se prati srčani ritam. Posebno naglašavamo vrijednost podataka o eventualnim jutarnjim skokovima tlaka, između četiri i šest sati, kad su učestali moždani udari.
Mjerenjem krvnog tlaka u pravilnim intervalima 24 sata liječnik dobije jasnu sliku kretanja krvnog tlaka tijekom dana, što mu je potrebno da procijeni je li potrebno liječenje, odnosno je li postojeće liječenje zadovoljavajuće ili je potrebna prilagodba terapije.
Kada sa sigurnošću utvrdi postojanje visokog krvnog tlaka, on se liječi na više načina.
Uređaj je toliko malen da omogućava nesmetane aktivnosti i spavanje. S obzirom na to da ova pretraga služi kako bismo odredili kolike su stvarne vrijednosti tlaka, iznimno je važno da se obavljaju svakodnevne aktivnosti koje bi se i inače obavljale.
Jedino treba izbjegavati kupanje i tuširanje.
Holter EKG-a poseban je postupak praćenja rada srca tijekom 24 ili 48 sati. Korisniku se postavlja mali uređaj oko struka, a elektrode se pričvrste na prsa.
Glavne indikacije za snimanje holter EGK-a su aritmija, osjećanja lupanja srca, preskakivanja srca, bolovi u prsima te analiza rada elektrostimulatora srca, pacemaker.
Tijekom nošenja holter EKG-a korisnik provodi uobičajene aktivnosti (posao, fizičke aktivnosti, spavanje, uzimanje lijekova) i navike (pušenje, konzumacija kave).
Čak se preporučuje izlaganje stresnim situacijama kako bi se registrirao mogući poremećaj ritma koji se pojavljuje u takvim okolnostima.
Prema uputama liječnika korisnik vodi dnevnik pacijenta o svim aktivnostima u danu kako bi se pokušala uspostaviti uzročno-posljedična veza između pojavljivanja simptoma i aktivnosti.
Uređaj snima 3 EKG kanala koji se izaberu, najčešće V1, V3 i V5. Zapis EKG-a se memorijskom karticom prebacuje na računalo, a na temelju toga liječnik analizira sljedeće funkcije: srednja srčana frekvencija, depresija ST segmenta, poremećaji srčanog ritma, pauza, QTc interval te varijabilnost srčane frekvencije kao neovisan dijagnostički pokazatelj.
Na snimkama se jasno vidi pojava fibrilacije atrija, ventrikularnih ekstrasistola (VES), supraventrikularnih ekstrasistola (SVES) te drugih oblika aritmija i blokova.
Tako se ostvaruje objektivan uvid u stanje srčanog mišića i njegov rad, što se koristi pri određivanju daljnjeg ispitivanja ili liječenja.
Holter nosi ime po svom "ocu", biofizičaru Normanu J. Holteru koji je 1947. godine na taj način snimio prvi elektrokardiogram, piše Adiva.
No da bi to uspio, morao je na leđima nositi otprilike 40 kilograma opreme, koliko je težio prvi holter, dok je okretao pedale sobnog bicikla. Današnji uređaji teže samo dvjestotinjak grama.
