Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, mostarski HR Community organizirao je dvosatni MeetUp na temu "Burnout na radnom mjestu", koji se održao u petak, 10. listopada 2025. godine, u konferencijskoj dvorani Sveučilišta u Mostaru.
Prema istraživanjima provedenima na gotovo 15.000 radnika u 15 zemalja, čak četvrtina ispitanika pokazuje simptome burnouta i kroničnog stresa. Stalni umor, nesanica, osjećaj beznađa, pad imuniteta, anksioznost i depresija samo su neki od znakova ovog sve češćeg sindroma modernog radnog okruženja.
Cilj događaja bio je potaknuti otvoren razgovor o mentalnom zdravlju na radnom mjestu i ponuditi konkretne alate za prepoznavanje i prevenciju burnouta.
Na MeetUpu su sudjelovali stručnjaci, HR menadžeri i psiholozi koji su govorili o teorijskim aspektima problema, ali i podijelili osobna iskustva te pozitivne prakse brige o zaposlenicima i ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Draga Peko, članica HR Community Mostar, istaknula je važnost otvorene komunikacije u organizacijama:
"Odlučili smo nastaviti istim putem kao i prošle godine. Tema je mentalno zdravlje i kako se brinuti o sebi te uspostaviti prakse u organizacijama koje podržavaju svoje radnike. Iznenađeni smo velikim odazivom, a posebno nam je drago što ćemo imati profesoricu Ivonu Čarapinu Zovko kao predavačicu. Ona će nam dati teorijski okvir, dok će HR stručnjaci govoriti o praksama i osobnim iskustvima s burnoutom."
Dodala je da je "najvažnija praksa, bez obzira na veličinu organizacije, strategija slušanja radnika, njihovih želja i potreba, jer upravo to stvara procese koji podržavaju zaposlenike".
Psihologinja dr. sc. Ivona Čarapina Zovko pojasnila je da burnout predstavlja krajnju fazu iscrpljenosti:
"Burnout, ili sagorijevanje, posljednja je faza stresa, trenutak kada nas stres potpuno preplavi. Najčešće se javlja kod profesija koje zahtijevaju stalnu komunikaciju s ljudima, poput nastavnika i zdravstvenih djelatnika. Simptomi uključuju umor, gubitak smisla, povlačenje u sebe i izbjegavanje obaveza."
Istaknula je da prevencija počinje prepoznavanjem ranih znakova i primjenom jednostavnih metoda poput šetnje, relaksacije, mindfulness tehnika i traženja stručne pomoći kad je to potrebno.
Zovko je, također, naglasila kako je nužno razvijati kulturu brige o mentalnom zdravlju u organizacijama, poticati empatiju i otvoren dijalog između poslodavaca i zaposlenika te osigurati podršku onima koji se suočavaju s preopterećenjem.
