Zaštita neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomska neovisnost pojedinca, dioba vlasti i decentralizacija političke moći neke su od ključnih točaka političkog programa trećega predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Thomasa Jeffersona, a povijest ga u prvom redu pamti kao jednog od tvoraca "Deklaracije o nezavisnosti".
"Otac utemeljitelj" potekao je iz bogate zemljoposjedničke obitelji. Dužnost predsjednika SAD-a vršio je osam godina, u dva mandata, a njegov najveći pothvat na toj poziciji jest to što je od Francuske izuzetno povoljno – za samo petnaest milijuna dolara – otkupio Louisianu, na čijem je teritoriju poslije stvoreno trinaest američkih saveznih država.
Bio je uistinu svestran čovjek – državnik, odvjetnik, pisac, arhitekt, plantažer, gastro kritičar i izumitelj. U Ameriku je uveo brojne biljne sorte, a pripisuju mu i izum željeznog pluga koji je prodirao dublje od tri inča u zemlju, uvelike olakšavši njenu obradu te sprečavajući eroziju tla. Izumio je i šifru na kotačima, kao siguran način kodiranja i dekodiranja poruka, okretni ormar za knjige, okretni stolac, prijenosni kopirni stroj, maleno dizalo za hranu te – stroj za proizvodnju makarona!
Uz to, bio je poliglot. Osim engleskog, tečno je govorio francuski, talijanski i španjolski jezik, s lakoćom je svladao grčki i latinski, a poznavao je i osnove arapskog, velškog te škotskoga gaelskog jezika.
Četvrti dan u mjesecu povezuje ga s još jednim američkim predsjednikom – Jefferson i John Adams umrli su isti dan, 4. srpnja 1826. godine – na pedesetu obljetnicu američke nezavisnosti!
Kad se govori o američkim predsjednicima, ime Williama Henryja Harrisona vrlo se rijetko spominje. Nikakvo čudo – u predsjedničkom uredu proveo je samo trideset jedan dan. U fotelju je zasjeo pobijedivši Johna Tylera u predizbornoj utrci, te postao prvi vigovac na tom položaju. Samo nekoliko dana kasnije, bio je prikovan za bolesnički krevet, iz kojeg više nije ustao.
Premda se sa sigurnošću ne zna od čega je umro, mnogi smatraju da je dan inauguracije za njega bio početak kraja. Harrison je, naime, prisegao na iznimno hladan i vjetrovit dan, a bio je nedovoljno toplo odjeven. Bez kaputa ili jakne, održao je najduži inauguracijski govor u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.
Nakon što je puna dva sata govorio na studeni, neuobičajenoj za to doba godine, posjetio je čak tri svečana bala u svoju čast. Sljedeće jutro probudio se s visokom vrućicom, snažno kišući i kašljući. Prehlada nije prolazila, a s vremenom se, pretpostavljaju stručnjaci, razvila u upalu pluća.
Siroti čovjek gotovo čitav mandat proveo je boreći se s teškom bolešću. Liječnici su probali sve, od tradicionalnih lijekova preko pijavica do opijuma, a zbog takvih tretmana stanje mu se samo dodatno pogoršalo. Umro je 4. travnja 1841., u šezdeset osmoj godini.
