Govor na hladnoći: Američki predsjednik koji je 'potrajao' samo mjesec dana

Kad se govori o američkim predsjednicima, ime Williama Henryja Harrisona vrlo se rijetko spominje. Nikakvo čudo, znamo li da je u predsjedničkom uredu proveo samo – mjesec dana! Odnosno, ako baš želimo cjepidlačiti, 30 dana, 12 sati i 32 minute.

Drugim riječima, riječ je o američkom predsjedniku s najkraćim mandatom u povijesti.

Najduži inauguracijski govor

Harrison je rođen na današnji dan, 9. veljače 1773. godine. U fotelju je zasjeo 4. ožujka 1841. godine, pobijedivši Johna Tylera u predizbornoj utrci, a u predsjedničkoj demokratskog kandidata Martina van Bjurena, čime je postao prvi vigovac na tom položaju. Harrisonu je pripalo čak 80,2 posto glasova.

Vigovci (engl. Whigs) su politička skupina koja je nastala u Engleskoj u drugoj polovici XVII. stoljeća, a zauzimala se za prevlast prava Parlamenta nad Krunom, širenje građanskih sloboda, biračkoga prava i ukidanje ropstva. Uglavnom je iz te političke skupine u drugoj polovici XIX. stoljeća nastala Liberalna stranka.

Samo nekoliko dana kasnije, bio je Harrison prikovan za bolesnički krevet… Iz kojeg više nije ustao.

Premda se sa sigurnošću ne zna od čega je umro – kao mogući uzroci spominju se tifus i upala pluća – mnogi smatraju da je dan inauguracije za njega bio početak kraja. Harrison je, naime, prisegao na iznimno hladan i vjetrovit dan, a bio je nedovoljno toplo odjeven.

Bez kaputa ili jakne, održao je najduži inauguracijski govor u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Nakon što je puna dva sata govorio na studeni, neuobičajenoj za to doba godine, posjetio je ni više ni manje nego tri svečana bala u svoju čast.

Prehlada koja ne prolazi

Već sljedeće jutro platio je danak svojoj agilnosti i nepromišljenosti: probudio se s visokom vrućicom, snažno kišući i kašljući. Na momente, toliko mu se vrtjelo u glavi da su ga morali pridržavati.

Nesretni predsjednik je vjerovao kako će mirovanje i vrući čaj riješiti problem, ali tome nije bilo tako. Prehlada nije prolazila, a s vremenom se, pretpostavljaju stručnjaci, razvila u upalu pluća.

Smrt u šezdeset osmoj

Siroti čovjek gotovo čitav mandat proveo je boreći se s teškom bolešću. Liječnici su probali sve, od tradicionalnih lijekova preko pijavica do opijuma, a zbog takvih tretmana stanje mu se po svoj prilici samo dodatno pogoršalo.

Da stvar bude gora, nije se mogao odmoriti kako spada, budući da su ga stalno opsjedali ambiciozni mladi ljudi u lovu na namještenja, namećući mu svoju neželjenu prisutnost.

Iz dana u dan, Harrison je sve više kopnio, a pred sam kraj je, ispričali su svjedoci, bio blijed kao duh. Umro je 4. travnja 1841., u šezdeset osmoj godini.

Njegov nasljednik, John Tyler, postao je prvi američki predsjednik koji je stupio na to mjesto zbog smrti prethodnika. (Izvor: Povijest.hr)