Na današnji dan prije 65 godina, 8. studenog 1960. John F. Kennedy pobijedio Richarda Nixona na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i to sa samo 0,17 % glasova prednosti (oko 118 tisuća glasova razlike).
U elektorskom kolegiju bilo je 303 prema 219, ali do kasnog poslijepodneva sljedećeg dana nitko nije sa sigurnošću znao tko je pobijedio. Illinois i Texas pokazali su se ključnima u završnici, a glasine o izbornoj prevari u Chicagu i Teksasu prate tu noć do danas.
Jedna od odlučujućih stvari za Kennedyjevu pobjedu bio je uspjeh u televizijskom sučeljavanju. To je bilo prvo sučeljavanje predsjedničkih kandidata na televiziji u povijesti SAD-a. Kennedy se odmarao prije sučeljavanja i dobro se pripremio, tako da je izgledao osunčan, samopouzdan i opušten.
Nixon je odbio šminku, inzistirao je na užurbanom vođenju kampanje do pred samo sučeljavanje (što ga je jako umorilo), i k tome se još nije u potpunosti oporavio od nedavnog boravka u bolnici. Zbog svega toga, na televiziji je izgledao blijed, boležljiv i umoran.
Nixonova dotadašnja prednost u anketama nakon tog se sučeljavanja pretvorila u zaostatak. Ipak, premda je Nixon izgubio te izbore, dobio je one 1968. i 1972., dugo nakon Kennedyjeve smrti.
Pobijedivši Nixona, demokratski kandidat John Fitzgerald Kennedy, 43-godišnji senator iz Massachusettsa, postao je 35. predsjednik Sjedinjenih Država.
Bila je to prva "televizijska" pobjeda, prva katolička pobjeda i prekretnica koja je otvorila eru Camelota - i završila tragično tri godine kasnije u Dallasu.
Naime, Kennedy je prvi katolik te prvi Irski Amerikanac koji je postao predsjednik SAD-a. Ujedno je i jedini predsjednik SAD-a dobitnik Pulitzerove nagrade (godine 1957.).
John Fitzgerald Kennedy rođen je u Brooklineu 29. svibnja 1917. Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu. Prvi put pažnju javnosti privukao svojim diplomskim radom Why England Slept, koji je objavljen 1940. godine kao knjiga te postao bestseler.
Godine 1953. oženio je Jacqueline Bouvier, s kojom je imao četvero djece.
Godine 1954. Kennedy je, zbog operacije kralježnice, bio prisiljen na duže mirovanje. Vrijeme je kratio pisanjem knjige Profili hrabrosti, koja će postati još jedan bestseler te ga učiniti jednim od najpopularnijih političara svog vremena. Knjiga je nagrađena Pulitzerovom nagradom za biografiju 1957. godine.
Kennedy je svoje predsjednikovanje otpočeo u skladu s hladnoratovskom retorikom iz svoje kampanje. U travnju 1961. godine je lansirao invaziju na Zaljev Svinja u Kubi, koja je završila sramotnim fijaskom.
U kolovozu iste godine su istočnonjemačke vlasti podigle Berlinski zid, a Kennedy, osim verbalnih protesta, nije učinio ništa da to spriječi.
Nastojeći poboljšati svoj i rejting svoje zemlje, Kennedy je odlučio započeti Projekt Apollo – kojemu je cilj bio dovesti američke astronaute na Mjesec prije isteka dekade i tako postići važnu pobjedu u svemirskoj utrci sa Sovjetima.
U taj projekt je uložen ogroman novac i mnogi ga smatraju najvećim simbolom, kao i dostignućem Kennedyjeve ere.
Kennedy se krajem 1963. godine počeo pripremati za izbornu kampanju 1964. godine, pri čemu je poseban naglasak stavljen na južne države, gdje nije bio tako popularan kao u ostatku zemlje.
U tu je svrhu odlučio posjetiti Teksas, te je 22. studenog 1963. godine sletio u Dallas.
Dok se u otvorenom automobilu vozio ulicama u društvu supruge i teksaškog guvernera Johna Conallyja, na povorku su ispaljena tri hica iz puške.
Jedan je metak pogodio i ranio Conallyja, a dva su pogodila Kennedyja – jedan u vrat, i jedan u glavu. Kennedy je odmah odvezen u bolnicu gdje je nedugo potom proglašen mrtvim.
Nekoliko sati kasnije Marinac Lee Harvey Oswald je uhićen, a potom i optužen za atentat. Oswald je tvrdio da je nedužan, ali to nije imao prilike dokazati pred sudom.
