Prije 225 godina umro je prvi predsjednik SAD-a koji je imao 316 robova
Prije 225 godina, 14. prosinca 1799. preminuo je George Washington, američki političar i prvi predsjednik SAD-a.
Rođen je u Wakefieldu, Virginia, 22. veljače 1732. godine i već po samome svom podrijetlu, George Washington je bio dio gospodarstvene i kulturne elite države Virginije koja je mahom bila sačinjena od posjednika plantaža i robovlasnika.
Oba roditelja, Augustine Washington i Mary Ball, bili su engleskog podrijetla.
Najprije 1749. je bio uposlen kao geometar i to između ostalog u dolini Shenandoah. Pedesetih godina 18. stoljeća postaje putom nasljedstva, ženidbom i raznoraznim kupoprodajama zemljišnih posjeda jednim od najbogatijih ljudi Virginije.
Najprije je bio uposlen kao geometara pedesetih godina 18. stoljeća postaje nasljedstvom, ženidbom i raznoraznim kupoprodajama zemljišnih posjeda jednim od najbogatijih ljudi Virginije.
Vojna karijera
Godine 1754. proglašen je brigadirom milicije države Virginije kojom prilikom je izgradio vrlo mnogo utvrda na zapadnoj granici Virginije i vodio je pregovore s Francuzima koji su bili prodrli u dolinu rijeke Ohio.
Napetosti iz ovih pregovora doveli su do rata (1754. – 1763.) godine između Francuske i indijanskih savezničkih plemena protiv Britanaca (engl. "French and Indian War" – u Europi poznato kao: Sedmogodišnji rat).
Washington je prvo 1754. sudjelovao u sukobu s francuskim postrojbama u blizini današnjeg Pittsburgh gdje je porazio jednu francusku postrojbu ali je kasnije zbog francuske premoći bio okružen u utvrdi "Fort Necessity" i bio prisiljen na kapitulaciju i bezuvjetno povlačenje.
Kao zapovjednik uspješno brani granice Virginije od Francuza, iako se pravi rat zapravo odvija u susjednim provincijama. 1758. godine odigrao je ključnu ulogu prilikom zauzimanja strateški važne utvrde Fort Duquesne (današnji Pittsburgh). 1759. godine napušta mjesto zapovjednika pukovnije i postaje zastupnik u predstavničkom domu Virginije.
Brak i prvi politički koraci
Još tijekom rata George Washington se 1757. godine oženio s Marthom Dandridge Custis, bogatom udovicom Daniela Parke Custisa i prešao živjeti na plantaži Mount Vernon.
Kao zastupnik Virginije se istakao na prvom Kontinentalnom kongresu u Philadelphiji 5. rujna 1774. godine, na kojemu su razmatrane zajedničke mjere protiv britanske kolonijalne politike, a na drugom Kongresu 10. svibnja 1775. godine je postavljen za vrhovnog zapovjednika jer je smatran najpovoljnijom ličnosti koja bi mogla povezati južne i sjeverne američke kolonije.
Američki rat za neovisnost
George Washington je zapovjedništvo nad Kontinentalnom vojskom preuzeo 3. srpnja 1775. godine poslije sukoba s Britancima kod Banker Hilla. Nakon što je uspješno istjerao Britance iz Bostona, izgubio je bitku kod Long Islanda 1776. godine i povukao se s vojskom prema Valley Forge, izvan utjecaja Britanaca kako bi se ponovno organizirao i odmorio snage.
Washington je 25. prosinca 1776. godine uspješno prešao rijeku Delaware River i nanio poraz Britancima kod Trentona, New Jersey, a nakon toga i 3. siječnja 1777. godine kod Prestona, čime je uspio ponovno podignuti narušeni moral kod vojnika Kontinentalne vojske.
Papovijedao je trupama tijekom revolucije i vezao britanske snage za centar zemlje, dok su general Gates i zapovjednik milicije Benedict Arnold izvojevali pobjedu protiv Britanaca u najznačajnijoj bici kod Saratoge 17. listopada 1777. godine, nakon čega je i Francuska priznala Sjedinjene Američke Države, a malo kasnije i Španjolska i Nizozemska.
Prvi predsjednik SAD-a
Nakon rata (1787. godine) vrlo aktivno sudjeluje u radu Kongresa i kao predsjednik Konvencije ujedinjenja mnogo doprinosi u stvaranju prvog ustava Sjedinjenih Američkih Država.
Kongres ga je zatim 4. veljače 1789. godine imenovao za prvog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država a zatim i 1792. godine ponovno. On je jedini predsjednik koji je dosada jednoglasno izglasan za predsjednika.
Washington je prvi sastanak predsjedničkog kabineta održao 25. veljače 1793. godine. Težio je da se uklone razlike i nesloge između sjevernih i južnih država SAD-a, a u vanjskoj politici zauzeo je neutralan stav prema francuskim revolucionarnim ratovima, što je stvorilo veliku opoziciju prema njegovoj politici u SAD-u i on se zbog toga odbio kandidirati po treći put za predsjednika SAD-a 1796. godine.
Washington se nakon povlačenja s vlasti povukao na svoje imanje Mount Vernon, uz obalu rijeke Potomac, nedaleko od američkog glavnog grada Washingtona koji je, uostalom, nazvan po njemu.
Na tom je imanju posjedovao veliku kuću i plantažu koju su, dakako, opsluživali robovi (na imanju je u vrijeme Washingtonove smrti bilo čak 316 robova!). U svojoj oporuci odredio je da se robovi oslobode, ali tek nakon što umre njegova udovica Martha.
