Prije 275 godina rođen je autor Deklaracije o nezavisnosti i treći predsjednik SAD-a

Na današnji dan prije 275 godina, 13. travnja 1748. u Shadwellu, Virginia, rođen je američki pravnik, državnik, pisac i arhitekt Thomas Jefferson, treći američki predsjednik i autor Deklaracije o nezavisnosti.

Rođen je kao treće od desetero djece u obitelji Petera Jeffersona, vlasnik plantaže. Peter Jefferson umro je 1757. godine, a imanje Jeffersonovih podijeljeno je između njegova dva sina: Thomasa i Randolpha.

Thomas je naslijedio otprilike 5 tisuća jutara zemlje, uključujući i Monticello, te između 20 i 40 robova. Preuzeo je kontrolu nad imanjem nakon što je napunio 21 godinu života.

Nakon školovanja, Jefferson je postao odvjetnik, a od 1769–74. bio je član zakonodavne skupštine Virginije, prvoga predstavničkog tijela u Sjevernoj Americi.

Politički uspon i povlačenje iz politike

Kao član Kontinentalnoga kongresa (1775–76) izabran je u povjerenstvo za izradbu Deklaracije o nezavisnosti, koju je uglavnom sam sastavio. Godine 1776. ponovno je postao član zakonodavne skupštine Virginije, pa je zaslužan što je prvi put u modernoj povijesti odijeljena crkva od države i proglašena puna sloboda vjeroispovijesti.

Bio je guverner Virginije 1779–81., a 1783–84. ponovno član Kongresa; njegovim je zauzimanjem uveden novi decimalni sustav novca. Jefferson nije uspio u svom zahtjevu da se ropstvo zabrani na cijelom području SAD-a.

Godine 1784–89. bio je poslanik u Francuskoj, 1790–93. državni tajnik (ministar vanjskih poslova) u vladi Georgea Washingtona. Predvodio političku skupinu "demokratskih republikanaca", koji, nasuprot federalistima i ideji industrijskoga kapitalističkoga razvoja, težište stavljaju na farmere, odnosno šire slojeve stanovništva (kasnije se prozvali Demokratska stranka).

Bio potpredsjednik (1797–1801) i treći predsjednik SAD-a (dva mandata, 1801–09). Njegov je najveći predsjednički pothvat što je 1803. od Francuske izuzetno povoljno (samo 15 milijuna dolara) otkupio Louisianu, golemo područje do Mississippija.

Godine 1809. povukao se iz političkog života. Jefferson je bio istaknuti filozof i politički pisac, sljedbenik Johna Lockea i predsjednik Američkog filozofskog društva.

Filozof, arhitekt, utemeljitelj sveučilišta

U političkom eseju Sažeti pregled prava britanske Amerike (A Summary View of the Rights of British America, 1774), dokazivao je da britanski parlament nema ovlasti donositi zakone za kolonije.

U knjizi Bilješke o državi Virginiji (Notes on the State of Virginia, napisano 1782., objavljeno 1785) dao je cjelovit pregled Virginije, njezinih prirodnih bogatstava, stanovništva, gospodarstva, društvenog i političkog života.

U tom djelu razvija bitne ideje svoje teorije demokratske republike: zaštita neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomska neovisnost pojedinca, dioba vlasti, decentralizacija i dekoncentracija političke moći.

Bio je i utjecajan arhitekt i jedan od najaktivnijih američkih graditelja svojega doba, sljedbenik Andree Palladija i europskoga klasicizma.

Pročitajte još

Kako je Napoleon 'poklonio' Amerikancima teritorij veličine Zapadne Europe

Projektima za Kapitol u Richmondu (1785–99) pokrenuo je tzv. Greek Revival i stvorio prototip službene arhitekture u SAD-u. Izgradio je vlastitu kuću u Monticellu (1767–1809), sudjelovao u planiranju Washingtona (od 1792), a također je izradio nacrte (1817–26) za Sveučilište Virginije u Charlottesvilleu koje je sam osnovao 1819. i bio mu rektorom.

Rezidenciju Monticello, na vrhu brda, na plantaži koja se prostirala do 5 tisuća hektara, većinom izgradili lokalni zidari i tesari kojima su pomagali Jeffersonovi robovi.

Monticello, remek-djelo neoklasicizma, postao je Thomasov dugotrajni projekt.

Uz bavljenje arhitekturom, Jefferson je proučavao i Novi zavjet, istraživao indijanske dijalekte i potaknuo stvaranje prve sustavne zbirke američkih indijanskih dijalekata, skupljao i klasificirao fosile i dr.

Privatni život i smrt

Što se tiče privatnoga života, nakon što je nekoliko godina radio kao putujući odvjetnik, Jefferson se oženio s 23-godišnjom udovicom Marthom Wayles Skelton, 1. siječnja 1772. godine.

Martha Jefferson bila je atraktivna, elegantna i popularna među svojim prijateljima; često je bila Jeffersonova hostesa i upravljala je njihovim velikim zajedničkim imanjem.

Martha Jefferson je rano obolila od dijabetesa, a učestala rađanja dodatno su pogoršavala njezino stanje. Nekoliko mjeseci nakon rođenja njihovog posljednjeg djeteta, u dobi od 33 godine života Martha je umrla (6. rujna 1782. godine).

Jefferson je bio prisutan za vrijeme njezine smrti pored kreveta i cijeli ga je događaj izuzetno pogodio. Tijekom sljedeća tri tjedna, Jefferson se zatvorio u sobu gdje je hodao naprijed-natrag do točke fizičke iznemoglosti.

Dana 4. srpnja 1826. godine Jefferson je umro u 83 godini života, točno na pedesetu obljetnicu Deklaracije o nezavisnosti.

Jefferson je napisao svoj vlastiti epitaf na nadgrobnom spomeniku:

"Ovdje leži
Thomas Jefferson
Autor Deklaracije o američkoj nezavisnosti
Zakona o vjerskim slobodama
I otac Sveučilišta u Virginiji."