VIDEO | Najveći grad na svijetu pojeo sam sebe, užurbano se gradi novi

Na sjevernoj obali otoka Jave nalazi se golemi grad koji je, prema najnovijim podacima Ujedinjenih naroda, u 2025. godini preuzeo vrh ljestvice najvećih megagradova i pretekao Tokio. U njemu danas živi čak 42 milijuna stanovnika.

Jakarta je srce Indonezije, ujedno i njeno političko, gospodarsko i kulturno središte. Njene ulice prepune su skutera, nebodera koji rastu nevjerojatnom brzinom, tržnica punih života… No iza moderne fasade krije se ozbiljan problem zbog kojeg stručnjaci već godinama upozoravaju kako bi veliki dijelovi grada uskoro mogli završiti pod morem.

Kaos, prenapučenost i ozbiljna infrastrukturna kriza

Jakarta doslovno tone. I to ne simbolično ili polako kroz stoljeća. Neki dijelovi grada spuštaju se tolikom brzinom da znanstvenici i urbanisti stanje nazivaju jednom od najvećih urbanih prijetnji današnjice. U pojedinim četvrtima tlo se spušta i više od 10 centimetara godišnje, što je među najbržim stopama slijeganja tla u svijetu.

Upravo zbog toga indonezijska vlada odlučila je napraviti potez kakav rijetko koja država razmatra. Izgraditi potpuno novi glavni grad i preseliti administrativno središte zemlje.

Što se događa?

Glavni razlog tonjenja Jakarte je prekomjerno crpljenje podzemnih voda. Mnogi dijelovi grada desetljećima nisu imali kvalitetan sustav opskrbe pitkom vodom pa su stanovnici, tvrtke i industrija masovno koristili bunare i crpili vodu iz podzemlja. Kako se voda povlačila, tlo je počelo gubiti stabilnost i polako tonuti.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica što se Jakarta nalazi na močvarnom području kroz koje prolazi čak 13 rijeka. Tijekom obilnih kiša voda se često izlijeva, a zbog sve nižeg tla i podizanja razine mora poplave postaju sve ozbiljnije. U nekim dijelovima grada stanovnici već godinama grade dodatne katove ili podižu pragove kuća kako bi se zaštitili od vode koja redovito prodire u naselja.

Posebno su ugroženi sjeverni dijelovi Jakarte koji se nalaze uz obalu Javanskog mora. Ondje su već izgrađeni golemi zaštitni zidovi kako bi se spriječilo prodiranje mora, no stručnjaci upozoravaju kako to možda neće biti dovoljno dugoročno rješenje.

Fotografije iz grada često izgledaju nestvarno. U nekim četvrtima kuće su djelomično potonule, ceste su ispucale i deformirane, a stanovnici svakodnevno žive s rizikom novih poplava. Mnogi kažu da su se morali prilagoditi životu s vodom, jer tijekom kišnih sezona pojedine ulice postaju potpuno neprohodne.

Nekontrolirana urbanizacija

Jakarta je istovremeno i simbol ubrzanog razvoja i upozorenje koliko urbanizacija može imati ozbiljne posljedice ako infrastruktura ne prati rast grada. Tijekom posljednjih desetljeća milijuni ljudi doselili su se u glavni grad tražeći posao i bolji život. Grad je rastao nevjerojatnom brzinom, ali mnogi problemi ostali su neriješeni.

Prometne gužve u Jakarti među najgorima su na svijetu. Putovanja koja bi trebala trajati dvadesetak minuta često se pretvaraju u višesatno stajanje u kolonama. Zrak je zagađen, a kombinacija tropske klime, vlage i ogromnog broja stanovnika dodatno otežava svakodnevni život.

Novi glavni grad uveliko se gradi

Zbog svega toga indonezijska vlada odlučila je preseliti glavni grad na otok Borneo. Na mjestu udaljenom preko 1.200 kilometara zračne linije od Jakarte, nastaje potpuno novi administrativni centar imena Nusantara.

Plan je iznimno ambiciozan. Novi grad trebao bi biti moderan, održiv i tehnološki napredan, a cilj je rasteretiti prenapučenu Jakartu i smanjiti pritisak na infrastrukturu, piše Putni kofer.

Preseljenje glavnog grada jedan je od najvećih projekata u povijesti Indonezije.

Jakarta neće nestati. Ona će i dalje ostati gospodarsko i financijsko središte države, grad milijuna ljudi i mjesto koje pokreće velik dio indonezijskog gospodarstva.