Povodom manifestacije "Dani džemata i džamija 2026.", Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo u suradnji s Upravom za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini tijekom trajanja manifestacije objavljuju tekstove o zanimljivim, manje ili više poznatim podacima o pojedinim bosanskohercegovačkim džamijama autora dr. Sumeje Ljevaković-Subašić i dr. Elvira Duranovića.
Atik Ali-paša sagradio je Musluk džamiju 1546. godine, u vrijeme kada je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka. Džamija spada među najvrjednije sakralne spomenike Bosne i Hercegovine iz osmanskog razdoblja, zbog čega je 2007. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
O Atik Ali-paši postoji malo pouzdanih podataka. Istraživači ga dovode u vezu s velikim vezirom sultana Bajazida II, Gazi Atik Ali-pašom (u. 1511), koji je rođen u naselju Drozgometva (Buturovići) u blizini Sarajeva.
Zbog njegova podrijetla i velikih zadužbina koje je ostavio iza sebe, postoji opravdana pretpostavka kako bi on mogao biti i graditelj Musluk džamije u Foči, odnosno kako je njezina izgradnja mogla biti financirana iz viška prihoda njegova vakufa koji je upravo 1546. godine iznosio 201.360 akči. Također, činjenica kako je džamija podignuta u istom gradu u kojem je ranije izgrađena i džamija sultana Bajazida II, u čijoj je službi Atik Ali-paša obavljao dužnost velikog vezira, dodatno govori u prilog toj pretpostavci.
Atik Ali-paša podigao je pored džamije u Foči i česmu poznatu pod imenom Musluk česma (česma iz koje voda neprekidno teče). Ova česma spada među poznatije objekte ove vrste u gradu i čini važan dio džamijskog kompleksa.
Musluk česma služila je i džamiji i lokalnom stanovništvu. Izgrađena je od kamena, dok je krov četverostrešan i danas prekriven crijepom (prvotno je bio pokriven limom).
S unutarnje strane nalazi se abdesthana koja pripada novijoj džamijskoj zgradi, dok je s ulične strane ponovno postavljena česma s koje su i ranije stanovnici koristili vodu.
U vrijeme Drugog svjetskog rata Musluk džamija pretvorena je u crkvu.
Foča je tijekom Drugog svjetskog rata bila poprište teških sukoba, čestih promjena vlasti i masovnog nasilja nad civilnim stanovništvom.
Kontrola nad gradom više puta mijenjala se između zaraćenih strana, ostavljajući duboke posljedice na demografsku strukturu, gospodarstvo i urbani izgled grada.
Godine 1943. talijanske postrojbe pretvorile su Atik Ali-pašinu džamiju u crkvu (vojničku kapelu) i tom je prilikom uništen njezin kameni minber, a na zidovima su naslikane ikone svetaca.
Tek 1973. godine izvršena je restauracija džamije nakon koje joj je vraćen prvotni izgled.
Zanimljivo je kako je prilikom restauracije Musluk džamije 1973. godine, na zidu trijema ispod vapnenih slojeva, otkriven stih i autogram Evlije Čelebije.
On je 1664. godine posjetio Foču i tom prilikom u svom putopisu zabilježio vrijedne podatke o ovom gradu. Pronađeni Evlijini stihovi glase:
Za dušu Božijeg miljenika (Muhameda),
a za zadovoljstvo Allahovo (prouči) Fatihu.
Pisao mujezin Evlija 1074. (1664.) godine.