Tako je bilo nekada: Tko je sadio duhan, nije morao u vojsku

Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je novu vrijednu povijesnu građu, a to su obrasci za registraciju sadnje duhana iz 1918. godine, koji svjedoče o načinu života i radu stanovništva Hercegovine pred kraj Prvog svjetskog rata.

Riječ je o dokumentima izdanim od Ureda za otkup duhana u Širokom Brijegu na ime Nikole Leke (Jozina) iz sela Mamići, rođenog 1877. godine, koji je živio na kućnom broju 216.

Na obrascima su vidljivi pečati Duhanske stanice Široki Brijeg, a dokumenti potvrđuju kako je Nikola Leko na zemljištu zvanom Krč uzgajao čak 10.000 strukova duhana. Obrasci su izdani 12. veljače 1918. godine te ovjereni i potvrđeni tijekom travnja iste godine.

Posebno zanimljiv detalj nalazi se u rubrici napomena, gdje stoji kako je Nikoli Leki odobren dopust do kraja 1918. godine "u smislu naredbe Komandnog generalata". Kako navode iz Digitalnog arhiva, riječ je najvjerojatnije o vojnom obvezniku kojemu je tijekom Prvog svjetskog rata dopušten ostanak kod kuće radi uzgoja duhana, tada iznimno važne poljoprivredne kulture.

Takvi dopusti bili su česti u završnici rata zbog nestašice hrane i potrebe za održavanjem poljoprivredne proizvodnje.

Dokumenti također potvrđuju koliko je duhanska proizvodnja u to vrijeme bila strogo kontrolirana jer je duhan bio državni monopol Austro-Ugarske Monarhije, pa su vlasti vodile detaljnu evidenciju o sadnji i otkupu.

Iz Digitalnog arhiva podsjećaju kako se u Bosanskom glasniku iz 1918. godine spominju i tadašnji voditelji Otkupnog ureda za duhan u Širokom Brijegu – Johann Reisinger kao predstojnik ureda i nadzornik duhanske režije, Josef Jahudka kao pomoćnik predstojnika duhanske režije te Wenzel Zenker.

Objavljeni dokument predstavlja još jedan vrijedan povijesni zapis o svakodnevnom životu Hercegovine početkom 20. stoljeća.