FOTO | Sigurnost hrane u fokusu tribine u Mostaru: "Ako je domaće ne mora biti i zdravstveno ispravno"
Na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta ''Džemal Bijedić'' u Mostaru održana je Treća tradicionalna nutricionistička tribina posvećena sigurnosti i autentičnosti hrane, s posebnim naglaskom na pravilno tumačenje deklaracija i prepoznavanje krivotvorenih proizvoda.
Sigurnost hrane
Tribina je održana u Velikoj dvorani fakulteta, a okupila je stručnjake i predstavnike akademske zajednice koji su govorili o kvaliteti proizvoda na tržištu, potrošačkim navikama te potrebi jače zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini.
Ovogodišnji skup dobio je dodatnu težinu kroz rezultate istraživanja u kojem su izravno sudjelovali zaposlenici Univerziteta ''Džemal Bijedić'' u Mostaru. Tijekom panela predstavljeni su podaci o navikama potrošača i načinu na koji građani prepoznaju kvalitetu proizvoda koje kupuju.
U središtu rasprave bila je edukacija o pravilnom čitanju deklaracija te razlikovanju autentičnih i lažnih proizvoda, s posebnim osvrtom na med.
O pravilima i potrebi jasnijeg označavanja proizvoda govorio je i ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dr. sc. Sanin Tanković.
''Napravili smo pravilnik o kvaliteti meda u kojem se jasno mora navesti podrijetlo. Deklaracija treba biti napravljena na osnovi stručnog mišljenja iz laboratorija, a ne kako se prepisuje s drugih proizvoda'', rekao je dr. sc. Sanin Tanković.
Govoreći o širem regulatornom okviru, upozorio je i na ozbiljne razlike u odnosu na standarde Europske unije kada je riječ o pojedinim pesticidima.
''Mi u Bosni i Hercegovini imamo situaciju gdje za pojedine pesticide imamo po tisuću ili nekoliko tisuća puta više vrijednosti u odnosu na Europsku uniju. Redovito pripremamo i nadopunjujemo propis, ali on još nije ugledao svjetlo dana. To su tehnički propisi koji život znače, jer zašto bi život bilo koga u Europskoj uniji bio važniji od života nekoga u Bosni i Hercegovini. Oni jesu nužni, ali se mora voditi računa o tome kako se koriste, jesu li kontrolirani itd.'', rekao je dr. sc. Sanin Tanković.
Navike potrošača
Na tribini je istaknuto i kako su podaci dobiveni anketiranjem građana pokazali kako potrošači najčešće ne obraćaju pozornost na one informacije koje su ključne za procjenu podrijetla i kvalitete proizvoda.
''Svaki put uradimo anketu, a na osnovi rezultata ankete bismo pravili tribinu. Ove godine je bila podijeljena na tri skupine pitanja, deklaraciju, lažni med i kupovinu ekoloških proizvoda. Što se tiče deklaracije najviše se čita datum, a tek je na trećem-četvrtom mjestu zemlja podrijetla. Treba obratiti pažnju na skrivene šećere, jer na deklaraciji piše koliko je na 100 ml, a vi popijete pola litre'', kazala je dekanica Agromediteranskog fakulteta Univerziteta ''Džemal Bijedić'' u Mostaru, izv. prof. dr. Alisa Hadžiabulić.
Posebna pozornost posvećena je medu, proizvodu kod kojeg potrošači često vjeruju kako mogu sami procijeniti autentičnost, iako stručnjaci upozoravaju kako je za to nužna analiza.
''Kada je med u pitanju, dosta ljudi je reklo kako može prepoznati lažni med, ja sam anketu ispunila i zaokružila kako ga ne znam prepoznati. Jedino kemijska analiza može potvrditi stopostotno kako je pravi med. Domaći med bi se trebao kontrolirati, ali kemijska analiza je jedini jamac'', kazala je Hadžiabulić.
Govoreći o ekološkim proizvodima, upozorila je i kako domaće ne znači nužno i zdravstveno ispravno, zbog čega je potrebno dodatno educirati javnost.
''Što se tiče ekoloških proizvoda, trebalo bi napraviti posebnu tribinu. Ne mora značiti kako je ono što je domaće i zdravstveno ispravno'', kazala je Hadžiabulić.
Na tribini su, uz Tankovića i Hadžiabulić, sudjelovale i renomirana nutricionistica Amela Ivković O'Reilly te prof. dr. Melisa Oraščanin s Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i vanjska suradnica na studijskom programu Nutricionizam.
