Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, na posljednjim općim izborima 2022. godine glasovalo je 51,5 posto građana, što potvrđuje dugogodišnji trend pada izlaznosti u Bosni i Hercegovini.
Posebno zabrinjava nizak udio mladih birača. Od ukupno 1.733.289 građana koji su izašli na izbore, tek 14,9 posto činile su osobe mlađe od 30 godina, što dodatno otvara pitanje političke uključenosti ove skupine.
Politolog Marko Lucović ističe za Večernjak kako nezainteresiranost mladih za političke procese nije specifična samo za Bosnu i Hercegovinu, već je riječ o širem sociološkom fenomenu.
"Razloge treba tražiti ponajprije u nezadovoljstvu postojećim sustavom, nejednakim prilikama, korupciji i nepotizmu, koji dodatno obeshrabruju mlade", navodi Lucović, dodajući kako takav stav, iako razumljiv, ne može opravdati nisku razinu političke participacije.
Slični trendovi prisutni su i u drugim europskim zemljama, gdje mladi često izražavaju nepovjerenje prema institucijama, ali istodobno pokazuju interes za društvene promjene kroz alternativne oblike angažmana.
U kontekstu Bosne i Hercegovine dodatni problem predstavlja uvjerenje da pojedinačni glas ne može donijeti stvarnu promjenu, što dodatno demotivira birače. Stručnjaci upozoravaju kako takav pristup dugoročno produbljuje postojeće probleme te udaljava mlade od procesa donošenja odluka.
Predstojeći opći izbori 2026. godine bit će novi test političke zrelosti mladih birača u Bosni i Hercegovini. Hoće li nezadovoljstvo prerasti u konkretnu političku akciju ili će se trend slabe izlaznosti nastaviti, ostaje otvoreno pitanje.