Mladi sve više online, a sve usamljeniji

Mladi u Hrvatskoj provode više od pet sati dnevno na društvenim mrežama. Većinom konzumiraju zabavni sadržaj, druže se s vršnjacima. Iako društvene mreže nude prilike za povezivanje i obrazovanje.

No, njihova prekomjerna ili neprimjerena upotreba, prema posljednjih istraživanjima, jedan su od razloga porasta depresije i anksioznosti kod djece i mladih.

U nekoliko sekundi od različitih informacija pa sve do socijalnog života. Na društvenim mrežama sadržaj se nudi sam.

Zamke društvenih mreža 

"Što više tih videa istih sadržaja "lajkamo", sve više njih će se i pojavljivati, što zapravo nam privlači pažnju i zanimljivi su nam i tako ćemo zapravo provesti sate 'skrolajući'", navela je Nika, maturantica iz Zagreba.

"Tu veliku ulogu sigurno igra to zapravo prikazivanje života drugačijim, nego što je on u stvarnosti i svatko je izložen tome i ta stvarnost koja nije stvarna postaje nešto što svi mi kolektivno vjerujemo", rekao je Relja, maturant iz Zagreba.

Što je prema riječima stručnjaka, jedna od najvećih zamki društvenih mreža, piše HRT. 

"To može voditi do stvaranja krive slike o sebi, o svom tijelu do toga da dnevnu rutinu zamjene s jedinim takvim obrascem ponašanja, za razliku od toga da zaista primijete što se zaista događa oko njih", kaže Vlasta Lukačević, psihologinja, Prva gimnazija Zagreb.

"Posljedica toga je što se i komunikacija i stvaranje nekakvih romantičnih odnosa, djelomično premjestilo u virtualni svijet. Tu je taj neki porast usamljenosti koji zapravo vidimo kod djece i mladih", kazala je Doroteja Bratuša Juraj, psihologinja, v.d.voditeljice Centra za zdravlje mladih.

Niz stvarnih problema 

No nije lako reći "ne" društvenim mrežama, dizajniranima za poticanje višesatnog "skrolanja".

"Što je upravo vidljivo kod mlađe djece i kod tinejdžera koji nemaju još razvijene centre za kontrolu svojeg ponašanja gdje onda to se jako brzo razvije, gdje to onda može prijeći i u stvarnu ovisnost", rekao je izv. prof. dr. Goran Sedmak, pročelnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga.

"Taj strah od propuštanja tzv. 'FOMO', strah da će oni nešto propustiti što se događa, ne dozvoljava im da se oni odmaknu i uzmu vrijeme za neke druge aktivnosti", navela je Marija Roth Jelisavčić, psihologinja, X. gimnazija "Ivan Supek", Zagreb.

Sve je više različitih posljedica na mentalno zdravlje.

"Problemi sa spavanjem, tjeskoba, različite promjene u raspoloženju, razdražljivost, frustracija. To je sve ono što se javlja kod mladih nakon dužeg perioda provedenog vremena na društvenim mrežama", pojasnila je Bratuša Juraj.

Zabrana?

Nakon što je Australija zabranila uporabu društvenih mreža mlađima od 16 godina, a nedavno je isto učinila Indonezija i neke europske zemlje uvele su dobne granice.

"Ono što se sad događa je da europska komisija po prvi puta kroz Akt o digitalnim uslugama ide korak dalje i utvrđuje koje platforme zaista imaju elemenata da se mogu proglasiti da koriste ovisnički dizajn", izjavio je prof. dr. sc. Igor Kanižaj, Studiju komunikologije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Njime se, ističe, sve više narušava sigurnost te mentalno zdravlje djece i mladih na internetu.