TikTok i Instagram oblikuju navike mladih u BiH
Mladi u Bosni i Hercegovini najviše vremena na društvenim mrežama provode na TikToku i Instagramu, u prosjeku od dva do četiri sata dnevno, a 47 posto njih prati influensere iz BiH. Pokazalo je to istraživanje "Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju", predstavljeno u Sarajevu.
Rezultati su predstavljeni na sastanku Mreže institucija i organizacija aktivnih u oblasti medijske i informacijske pismenosti, u organizaciji Regulatorna agencija za komunikacije, Fondacija Mediacentar Sarajevo, Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i UNICEF.
Istraživanje autora Irvina Kenovića, provedeno među 2.389 srednjoškolaca u dobi od 15 do 18 godina iz cijele BiH, pokazalo je da mladi najčešće prate lifestyle, komediju, beauty i edukativne sadržaje. Više od četvrtine ispitanika navelo je da su pod utjecajem influensera promijenili mišljenje ili ponašanje, najčešće kada je riječ o stilu i svakodnevnim navikama.
Istovremeno, 77 posto mladih smatra da influenseri mogu negativno utjecati na njihovo samopouzdanje, dok 23 posto navodi da su se osjećali loše nakon gledanja njihovog sadržaja. Iako je većina mladih upoznata s mehanizmima prijave štetnog sadržaja, gotovo polovina smatra da digitalne platforme ne reagiraju dovoljno brzo.
Mladi smatraju da bi država trebala jasnije regulirati rad influensera, dok većina ističe potrebu za većom odgovornošću influensera i digitalnih platformi te jačanjem medijske i digitalne pismenosti.
Uz istraživanje, predstavljena je i "Pravna analiza o učešću djece u korisnički generiranim sadržajima u digitalnom prostoru u Bosni i Hercegovini", koju je UNICEF izradio na inicijativu Regulatorne agencije za komunikacije.
Autor analize Elvir Musić naveo je kako 95 posto djece u dobi od sedam do 18 godina koristi YouTube, dok 70 posto sadržaja koji konzumiraju čine vlogeri i influenseri. U BiH, kako je istaknuto, postoje dječiji YouTube kanali koji ostvaruju višemilijunske prihode.
Analiza upozorava na najmanje četiri izravne posljedice po prava djeteta: pravo na razvoj i slobodno oblikovanje ličnosti, pravo na igru i slobodno vrijeme, autonomiju djeteta te mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj.
