Zašto su mladi toliko ekstremni i skloni nasilju?

Njihova meta bio je božićni sajam u Leverkusenu (Sjeverna Rajna-Vestfalija). Petnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci, koji su se identificirali s terorističkom organizacijom "Islamska država" (IS), planirali su kamionom ubiti što je više moguće ljudi. Dva dana prije planiranog napada, tinejdžeri su uhićeni nakon što je policija saznala za njihove online razgovore.

Maloljetnici, podrijetlom iz Afganistana i autonomne ruske republike Čečenije, osuđeni su na četiri godine zatvora (za mlade) 2024. godine. Slučajevi poput ovog sve više zabrinjavaju njemačke sigurnosne vlasti. Savezni ured kriminalističke policije (BKA) godinama bilježi nagli porast nasilnog kriminala. Broj osumnjičenih maloljetnih počinitelja (do 17 godina) povećao se za gotovo trećinu od 2019. godine, a broj osumnjičene djece (do 13 godina) porastao je za dvije trećine u Njemačkoj piše Deutsche Welle.

U aktualnoj Policijskoj statistici kriminalnih djela (PKS), Savezni ured kriminalističke policije (BKA) identificira moguće razloge za ovaj trend: "Postoje naznake da se psihološki stres među djecom i adolescentima povećava već nekoliko godina. Iako psihološki stres nije izravan uzrok kriminalnog ponašanja, u kombinaciji s drugim nepovoljnim čimbenicima može povećati vjerojatnost da budu počinjeni (nasilni) zločini."

Rat, klimatske promjene, pandemija koronavirusa

Smatra se kako su glavni rizici nasilje u vlastitoj obitelji, nedostatak roditeljske ljubavi, siromaštvo i zabrinutost zbog budućnosti udruženi s višestrukim društvenim krizama poput rata, klimatskih promjena i pandemije koronavirusa. Savezni ured kriminalističke policije (BKA) smatra maloljetnike koji su pobjegli iz svojih domovina posebno ranjivima. Usamljeni i bez perspektive, nadaju se da će na internetu pronaći odgovore na svoja pitanja o smislu života.

Tako često završe na web stranicama vjerskih ili političkih ekstremista. To povećava rizik da i sami postanu ekstremisti. Više od 20 godina, Mreža za prevenciju nasilja (VPN) sa sjedištem u Berlinu radi s takvim osobama - djecom, tinejdžerima i mladim odraslima. Ova nevladina organizacija također je važan partner sigurnosnim vlastima kada je u pitanju deradikalizacija.

Izvršni direktor Thomas Mücke upozorava na sve veći nedostatak komunikacije s djecom i mladima. Iz radionica o Bliskom istoku u školama zna koliko brzo mogu nastati emocionalne situacije. Stoga smatra kako su razgovori s mladima i između njih u sigurnom okruženju bitni kako bi ih se spriječilo skrenuti s puta.

"Oni mogu jedni drugima reći stvari koje ima teško pada reći odraslima“, naglašava Mücke. To omogućuje raspravu i otvara ih drugim perspektivama. "Ako izgubimo ovu sposobnost komunikacije, onda su ekstremisti pobijedili", kaže on.

Konzumiranje propagande na platformama

Potencijalne posljedice takvih propusta također su navedene u izvješću Saveznog ureda za zaštitu ustava iz 2024.: "Posljednjih godina uočeno je da desničarskim ekstremističkim nasilnim zločinima često prethodi radikalizacija na internetu." Pri tome, kako se navodi u izvještaju, ne igra ulogu samo konzumiranje propagande na platformama poput Instagrama i TikToka, već prije svega opsežno, često međunarodno umrežavanje sa istomišljenicima na online kanalima poput Telegrama ili Discorda.

"Sa svojim niskim pragom pristupa i sveprisutnom dostupnošću, internet pri tome pruža mladim akterima lako dostupan virtualni prostor za umrežavanje i izražavanje mizantropskih i nasilnih stavova", zaključuje Savezni ured za zaštitu ustava.

Izvješće kao primjer navodi grupu "Jung & Stark" (JS), koja je postala poznata 2024. godine putem svog Instagram računa. "Ova krajnje desničarska grupa, odvojena od postojećih regionalnih i nacionalnih krajnje desničarskih scena i formirana u kratkom razdoblju, predstavlja ulaznu točku u krajnje desničarski ekstremizam za mnoge mlade ljude, od kojih su neki maloljetni", navodi se u izvješću.

Za svoju agitaciju, članovi JS-a koristili su ideološke fragmente, koji su se izražavali u ciljanom odabiru slika neprijatelja. To uključuje, između ostalog, ljevičarsku "Antifu" i LGBTQ+ pokret.

Prema zapažanjima Mreže za prevenciju nasilja, izvlačenje radikalizirane djece i mladih iz ograničenja njihovih virtualnih eho-komora postaje sve teže. Feride Aktas iz odjela "Religijski motivirani ekstremizam" više je nego ikad zabrinuta zbog političkog i društvenog diskursa:

"Došli smo do točke u kojoj smo toliko udaljeni jedni od drugih pa prvo moramo ponovno postati sposobni za dijalog." Da bi se to postiglo, naglašava Aktas, potrebno je ne odmah kategorizirati mlade ljude zbog upitnih izjava, već se pozabaviti njihovim emocijama.

Ona kaže da u razgovorima s radikaliziranim maloljetnicima i 2025. godine doživljava da posljedice pandemije koronavirusa i dalje igraju ulogu. Često čuje kako nitko nije bio tu za njih – ni kod kuće ni u školi. Takve djevojčice i dječaci su, kaže, usamljeni čak i u grupi. "A onda pronađu veze u grupama koje ih na razne načine mogu uvući u desničarski ekstremizam ili islamizam", kaže Aktas.

Njezin kolega Thomas Mücke ukazuje na temeljni problem s kojim se suočavaju mnogi roditelji: neprepoznavanje opasnosti od radikalizacije njihove djece. Zbog toga je, kaže, još važnije kontaktirati savjetodavne centre ako ste u nedoumici. "Vrlo pažljivo promatramo situaciju i odmah se uključujemo u razgovore s roditeljima", kaže Mücke.

Mreža za prevenciju nasilja u posljednjih je deset godina obradila 431 slučaj koji je "relevantan za opasnost". Polazi se od toga kako ove osobe predstavljaju opasnost za sebe i druge, objašnjava Mücke. Prema njegovim riječima, 75 njih su "visokorizične osobe" koje predstavljaju posebno veliku prijetnju javnoj sigurnosti. Slična situacija vrijedi i za 65 radikaliziranih mladih ljudi koji su se pridružili terorističkoj skupini "Islamska država" (IS) i vratili su se iz Sirije.

Mücke mjeri uspjeh svog rada stopom recidivizma među mladima s kojima radi kako bi pronašao izlaz iz ekstremističkih okruženja. Rezultat je vrlo ohrabrujući: Od 431 dječaka i djevojčica, samo su dvoje bili povratnici.