Obrazovni problemi BiH: Diskriminacija, neustavni udžbenici i ekstremizam u obrazovnom sustavu

U prvoj sedmici rujna, dok se desetine tisuća mališana vraća u školske klupe, ekipa Detektora planira objaviti serijal tekstova koji će se baviti nekim od gorućih problema obrazovnog sustava, od diskriminatorskih politika u oba entiteta, do neustavnih udžbenika i planova i programa, pa sve do nedefiniranih politika koje bi sprečavale razvoj ekstremističkih ideja.

Obrazovni sustav u BiH rijetko, gotovo nikako, ne spominje se u kontekstu vladavine prava. Taj termin ostaje rezerviran za procese borbe protiv korupcije, zaštite zviždača, reformu pravosuđa. Međutim, malo je sfera u kojima ima toliko jasnih, a i sudski presuđenih, diskriminatorskih politika kao obrazovanje u BiH, a koje lokalne vlasti nalaze način da ignoriraju.

Najpoznatija diskriminacija je praksa "dvije škole pod jednim krovom", gdje sudionici različitih nacionalnosti bivaju razdvojeni unutar istog ili susjednog prostora kako bi učili po nacionalnim planovima i programima. Prošlo je više godina otkako su Ustavni sud, a zatim i Vrhovni sud Federacije proglasili diskriminatorskom ovu praksu i rekli da se radi o segregaciji djece.

Unatoč tome, vlasti u dva kantona u BiH, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom, nisu ispoštovale rok za otklanjanje te diskriminacije. Ove se sedmice počinje još jedna školska godina u kojoj će djeca u nekih tridesetak škola biti razdvojena po tome kako se zovu.

Slična situacija je s presudom bijeljinskog Okružnog suda koji je početkom prošle godine presudio u korist roditelja iz Janje i naveo da Republika Srpska i osnovna škola u Janji diskriminiraju povratnike onemogućavanjem upisa bosanskog jezika u dokumentaciju. Ni ova presuda nije implementirana pred početak nove školske godine.

Naša novinarka je ove godine u Istočnom Sarajevu kupila udžbenik Povijesti za deveti razred u kojem se i dalje presuđeni za ratne zločine predstavljaju u pozitivnom svjetlu, unatoč odluci Ustavnog suda koji je izmjene plana i programa proglasio neustavnim.

Sve ove odluke ostaju neimplementirane i na njima se dovoljno ne insistira s ciljem uklanjanja diskriminacije i zaustavljanja razvoja mržnje kod mladih ljudi. U tom smislu su prošle godine u Kantonu Sarajevo uvedene matrice koje trebaju mjeriti problematična ponašanja kod mladih, a koje su naišle na značajan otpor roditelja i udruženja za mentalno zdravlje.

Ekipa Detektora je u protekle tri godine učinila napore da se uključi u procese obrazovanja i da svoju ekspertizu iskoristi kako bi unaprijedila trenutačno stanje. Uz podizanje svijesti i pisanje o nekim od ključnih procesa, pokrenuli smo Bazu sudski utvrđenih činjenica koja sadrži sve ono što je utvrđeno kao zločin pred Haškim tribunalom.

Trenutačno radimo na velikom projektu koji će ovu bazu učiniti jedinstvenim resursom za unapređenje izučavanja ratne povijesti u BiH.

Baza će sadržavati sve sudski utvrđene činjenice iz svih ikada izrečenih presuda pred Sudom BiH, entitetskim sudovima, kao i regionalnim sudovima. Uz to, bit će pripremljena detaljna priprema za čas na temelju koje svaki nastavnik može pripremiti nastavu i obraditi bilo koju regiju i zločine počinjene u BiH.

Poseban fokus u ovom radu bit će posvećen izučavanju genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, kao najtežeg zločina počinjenog tijekom rata u BiH. Partner na projektu je Memorijalni centar u Srebrenici, čiji direktor Emir Suljagić je napisao osvrt na značaj prikupljanja činjenica iz svih presuda, koji će biti objavljen na kraju našeg Back to school serijala.

Ove se sedmice pozivamo da dijelite ove sadržaje, da se osobno involvirate i pišete svojim predstavnicima na lokalnom, entitetskom i državnom nivou, te da insistirate da naša djeca imaju kvalitetnije obrazovanje, a posebno da krenemo živjeti vladavinu prava.