Astronomi imaju novu teoriju o nastanku planeta koja se temelji na jednom tajanstvenom pojmu: međuzvjezdanim posjetiteljima. Ne radi se o ''malim zelenim ljudima'', nego o objektima iz dubokog svemira poput neobičnog kometa 3I/ATLAS otkrivenog ovog ljeta.
Nova studija, koju je predstavila profesorica Susanne Pfalzner iz Forschungszentrum Jülich na zajedničkom sastanku Europlanet Science Congressa i Division of Planetary Sciences, sugerira da takvi međuzvjezdani objekti mogu služiti kao ''sjeme'' za rast egzoplaneta oko mladih zvijezda.
Formiranje planeta nastaje procesom akrecije – sudaranjem i spajanjem sitnih čestica u diskovima bogatim plinom i prašinom oko mladih zvijezda. No sudari između većih tijela često dovode do odbijanja ili lomljenja umjesto spajanja.
Pfalznerini modeli pokazuju da se međuzvjezdani objekti iz drugih sustava mogu zarobiti u tim diskovima i preskočiti tu prepreku pružajući masu na koju se materijal može taložiti.
''Međuzvjezdani objekti mogu pokrenuti formiranje planeta, posebno oko masivnijih zvijezda'', rekla je Pfalzner, navodeći da simulacije predviđaju milijune takvih tijela po disku.
Ovaj pristup mogao bi objasniti zašto su Jupiteru slični plinoviti divovi češći oko masivnih zvijezda, iako njihovi diskovi traju samo oko dva milijuna godina – premalo za stvaranje divova bez dodatnog ''sjeme''. Dolazak međuzvjezdanih objekata mogao bi ubrzati taj proces.
''Masivnije zvijezde učinkovitije hvataju međuzvjezdane objekte u svoje diskove, čime je formiranje planeta brže i učinkovitije'', dodala je Pfalzner. Upravo se takva brza formacija divovskih planeta i opaža.
Otkrivanje 3I/ATLAS-a – tek trećeg potvrđenog međuzvjezdanog objekta nakon 1I/’Oumuamua 2017. i 2I/Borisov – sugerira da su ovakva tijela mnogo češća nego što se mislilo, povećavajući vjerojatnost da mlade zvijezde redovito ''pribavljaju'' ove građevne blokove.
