Daniel Fahrenheit, fizičar i izumitelj koji je usavršio termometar

Na današnji dan prije 340 godina, 24. svibnja 1686. u poljskom Gdanjsku (tada Danzing) rođen je Daniel Gabriel Fahrenheit, njemački fizičar i izumitelj koji je usavršio termometar napunivši ga živom umjesto alkoholom.

Kršten je kao Daniel Gabriel, a Fahrenheitovi su bili trgovačka obitelj koja se preselila iz grada hanzeatske lige u poljski grad. Fahrenheitov pradjed živio je u Rostocku, iako istraživanja sugeriraju da obitelj Fahrenheit potječe iz Hildesheima.

Danielov djed, Reinhold Fahrenheit fom Knaiphof preselio se iz Knaiphofa (Königsberg) u Gdanjsk i stacionirao se tamo kao trgovac 1650. godine.

Nesuđeni trgovac

Otac Daniela Gabriela Fahrenheita, Daniel (1656.-1701.) vjenčao se s Concordiom (1657.-1701., udovičko prezime Runge), kćeri iz poznate obitelji Schumann iz Gdanjska.

Daniel Gabrijel bio je najstarije od petero djece Fahrenheitovih koji su preživjeli djetinjstvo (dva sina i tri kćeri). Nakon slučajne preuranjene smrti svojih roditelja, koji su umrli od otrovnih gljiva, Daniel Gabriel morao se obučavati za trgovinu u Rusiji.

Međutim, njegovi interesi za prirodne znanosti prouzrokovali su da započne studij i eksperimentiranja na tom polju. Nakon putovanja Europom, 1717. godine zaustavio se u Haagu sa staklarskim zanatom, prodajući barometre, visinometre i termometre.

Putujući po Europi surađivao je s Oleom Christensenom Römerom, Christianom Wolffom i Gottfriedom Wilhelmom Leibnizom.

Od 1718. godine, predavao je kemiju u Amsterdamu, a član Kraljevskog društva postao je 1724. godine.

Fahrenheitova ljestvica

Kada je počeo sastavljati svoje prve termometre, koristio je alkohol kao punjenje. Kasnije je otkrio da se bolji rezultati postižu sa živom, pa je od 1714. godine svoje toplomjere počeo puniti živom umjesto alkoholom.

Kao pionir precizne termometrije (grana fizike koja se bavi metodama mjerenja temperature), postavio temelje za eru preciznog mjerenja temperature izumom staklenog živinog termometra (prvi naširoko korišten, praktičan, točan termometar) i Fahrenheitove ljestvice (prva standardizirana temperaturna ljestvica za široku upotrebu).

Ljestvicu je umjerio prema tri stalne temperaturne točke: najniža odabrana točka, 0 °F, bila je temperatura mješavine vodenog leda i soli (amonijeva klorida), srednja referentna točka, 30 °F, bila je temperatura smrzavanja čiste mirne vode, a najviša točka, 90 °F, bila je srednja tjelesna temperatura zdravoga ljudskog tijela, tj. očitanje termometra kada je postavljen pod ruku ili u usta.

Ljestvica je poslije redefinirana prema točkama smrzavanja i vrenja vode, i to tako da je interval između njih točno 180 °F, a zbog redefiniranja ljestvice srednja tjelesna temperatura ljudskog tijela je na 98,6 °F, smrzavanje vode na 32 °F, a vrenje na 212 °F.

Ova ljestvica se i danas koristi u nekim zemljama svijeta, uglavnom u SAD-u i na Jamajci.

Od ranih 1710-ih do zore elektroničkog doba, termometri punjeni živom bili su među najpouzdanijim i najpreciznijim termometrima ikada izumljenim.

Fahrenheit je otkrio da voda može ostati tekuća ispod svoje točke smrzavanja i da vrelište tekućina varira s promjenom atmosferskoga tlaka.

Po njem su nazvani mjerna jedinica temperature Fahrenheitov stupanj (°F), krater na Mjesecu (Fahrenheit) i planetoid (7536 Fahrenheit).

Farenheit je umro u Haagu 16. rujna 1736. godine.