Tko je bio Anders Celsius po kojem se zovu stupnjevi Celzija?
Čovjek čije ime nesvjesno spominjemo gotovo svakog dana, kad govorimo o temperaturi u Celzijevim stupnjevima, rođen je na današnji dan prije 320 godina, 27. studenoga 1701. u švedskom gradu Uppsali.
Inače, u Uppsali se nalazi najstarije i najcjenjenije švedsko sveučilište (time je Uppsala poput švedskog Oxforda ili Cambridgea). Osim toga, u tom je gradu i sjedište Švedske protestantske crkve (nadbiskup Uppsale poglavar je protestanata u Švedskoj).
Anders Celsius potjecao je iz obitelji znanstvenika. Otac mu je bio profesor astronomije, jedan djed mu je bio matematičar, a drugi djed astronom. Anders se školovao na Sveučilištu u Uppsali, a zatim i sam postao profesor astronomije na tom sveučilištu.
Celsius je po struci primarno bio astronom, premda ga se danas pamti najviše po temperaturnoj skali.
Mjerenje temperature također je bilo vezano uz Celsiusovo zanimanje za astronomiju. Naime, zanimalo ga je da li na svim zemljopisnim širinama voda ključa i ledi se na istoj temperaturi. Da bi to provjerio, razvio je preciznu temperaturnu skalu, koju smo naslijedili i mi danas.
Međutim, zanimljivo je da je Celsius točku ledenja vode označavao sa 100°, a točku ključanja s 0°, dakle suprotno nego što mi danas činimo. Predložio (1742.) da se kao osnovne točke za mjerenje temperature na termometru sa živom odaberu ledište i vrelište vode pri tlaku od 760 mm stupca žive (mmHg), označivši ledište kao 100°, a vrelište kao 0°.
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu. Jedinica Celzijev stupanj je po vrijednosti jednaka jedinici kelvin.
Tek godinu dana nakon Celsiusove smrti, jedan drugi Šveđanin – poznati Carl Linné – obrnuo je skalu i stavio 0° za ledište, a 100° za vrelište vode.
Inače, Carl Linné (Carl Linnaeus) znamenit je po tome što je uveo sustav latinskih imena za biljke, koji se koristi i danas.
Celsius je također promatrao dnevne promjene magnetske deklinacije i utvrdio utjecaj polarnoga svjetla na zemaljski magnetizam. Bavio se i metrologijom (zagovarao uvođenje Gregorijanskoga kalendara, mjerio meridijanski stupanj).
Godine 1736. godine sudjelovao je u ekspediciji koja je izmjerila luk meridijana i prvi je uočio djelovanje polarne svjetlosti na magnetsku iglu. Jedan krater na Mjesecu je dobio po njemu ime. Pojam "Celzijusov stupanj" odnosno "stupanj Celzijusa" službeno je prihvaćen 1948. godine na Međunarodnoj konverciji o mjerama i težinama.
Umro je od tuberkuloze (sušice) u svom rodnom gradu 25. travnja 1744.
Kelvin (simbol: K) je jedinica za temperatura u sistemu jedinica SI. Određuje se na dva načina: nula kelvin je apsolutna nula, odnosno jedan kelvin iznosi 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Temperaturna skala Celzija se konvertira u kelvine, tako da se 0 °C iznosi 273,15 kelvina, odnosno točka topljenja leda pri normalnim okolnostima.
Kelvin je ime dobio po britanskom fizičaru i inženjeru Williamu Thomsonu, Prvom barunu od Kelvina (1824-1907).
Kelvinova temperatura ne koristi simbol stupnja (°). Razlog je zato što je Kelvin apsolutna ljestvica, koja se temelji na apsolutnoj nuli, dok je nula na Celzijusovoj skali bazirana na svojstvima vode.
Na primjer, ako želite znati što je 20 ° C u Kelvinu:
K = 20 + 273,15 = 293,15 K
Ako želite znati što je -25.7 ° C u Kelvinu:
K = -25.7 + 273.15, koji se mogu prepisati kao:
K = 273,15 - 25,7 = 247,45 K
Fahrenheit je termodinamička temperaturna ljestvica, prema kojoj točka na kojoj se voda ledi iznosi 32 stupnjeva Fahrenheita (°F), a točka vrelišta vode iznosi 212° F (pri standardnom atmosferskom tlaku). Tako su točke na kojima se voda ledi odnosno vrije udaljene točno 180 stupnjeva. Stoga, stupanj na Fahrenheitovoj ljestvici iznosi 1/180 intervala između točke zamrzavanja i točke vrenja vode. Apsolutna nula iznosi -459,67° F.
Temperaturna razlika od 1° F jednaka je temperaturnoj razlici od 0,556° C.
Gabriel Daniel Fahrenheit bio je njemački fizičar koji je 1714. godine usavršio je termometar napunivši ga živom umjesto alkoholom. Fahrenheitova termometarska skala ima 180 stupnjeva, naprema Celzijevih 100.
