Prije 150 godina preminuo ''djed računalstva''

Ako je Jonathan Ive legenda industrijskog dizajna, a Steve Jobs kralj gadgeta, pravi otac današnjih računala rođen je još u 18. stoljeću.

Matematičar, filozof i protoračunarski znanstvenik Charles Babbage rođen je 26. prosinca 1791. u Londonu, a umro na današnji dan prije 150 godina, također u Londonu.

Kao dijete engleske industrijske revolucije, Babbage je studirao na Cambridgeu, a zahvaljujući svom bogatom ocu bankaru nije morao raditi pa si je mogao uzeti vremena koliko je želio da bi razmišljao o smislu život i svemira.

Babbage je 1820. godine zamislio "mašinu za računanje", primitivnu po današnjim mjerilima, ali ipak prethodnika modernih i moćnih računala.

Naime, bio je frustriran zbog ljudske nesavršenosti i ljut zbog grešaka koje je pronalazio u ručno izrađenim tablicama, te je dizajnirao stroj koji izvodi matematičke operacije i ispisuje rezultata.

Njegov prvi stroj, sastavljen od 25.000 dijelova, težio bi 15 tona i bio velik poput manjeg stana. Ideja je izgledala odlično na papiru, no Babbage nije bio u stanju sagraditi taj stroj.

Više od stotinu godina nakon njegove smrti, povijesničari računalstva obrisali su prašinu s 5000 stranica Babbageovih zabilješki i zapitali se bi li njegova ideja mogla zaživjeti u stvarnosti.

Na godišnjicu matematičarove smrti, 1991. godine, znanstvenici londonskog Muzeja znanosti predstavili su diferencijalni stroj, potpuno funkcionalnu mašinu za računanje, napravljenu prema specifikacijama starima 200 godina.

Babbage je svoj izum nazvao diferencijalni stroj jer se njegov rad zasniva na matematičkom principu knačnih razlika, metodi koja daje rezultat kompleksnih funkcija pomoću zbrajanja, bez korištenja množenja i dijeljenja.

Stroj napravljen od lijevanog željeza dug je 3,3 metra, a visok 2,1 metar. Njegov mehanizam skladan je i precizan poput švicarskog sata. Nema touch screen, no jednadžbe rješava za vrlo impresivnih šest sekundi.

Osim prototipa suvremenih računala, Babbage je primjerice smislio i napravu koja se montirala na lokomotivu i čistila otpatke s pruge bez da se vlak mora zaustavljati. Unaprijedio je signalizaciju na svjetionicima, a smislio je još nekoliko izuma vezanih uz željeznicu.

Na području kriptografije, Charles Babbage je prvi uspio razbiti Vigenèrovu kriptografsku metodu, koja je bila smatrana "neslomljivom" metodom u ranom devetnaestom stoljeću.

Ipak, najvažnije je ono što je učinio na polju vizija računalstva. Još prije 50 godina inženjeri, navigatori, astronomi i bankari koristili su knjižice s tablicama koeficijenata i ručna računala za izvođenje složenijih proračuna. Kraj tog relativno primitivnog načina računanja označilo je predstavljanja Hewlett-Packardova digitalnog kalkulatora HP-35.

Tako je 1972. postala godina koja je ručna računala poslala u povijest, a svakom inženjeru omogućila brzo izvođenje proračuna na strojčiću koji je stao u džep. Iako se može raspravljati o izumitelju prvog kalkulatora, Babbage je jedan od prvih ljudi u povijesti koji su konstruirali stroj koji pouzdano računa.

Kad je izgubio svu financijsku potporu za gradnju svog prvobitno osmišljenog diferencijalnog stroja, Babbage je kreirao i djelomično izgradio novi ambiciozni stroj nazvan "analitički stroj".

Razmišljajući mnogo godina, njega je stvorio na osnovu istih principa na kojima se danas zasniva rad računala. Upravo zbog analitičkog stroja Babbage je u povijest upisan kao "djed računalstva". Bivši glavni Microsoftov lider za tehnologiju Nathan Myhrvold Babbagea je ovako opisao: "Njegovo razmišljanje o računanju moderno je i danas".

Koristeći znanje koje je skupio na razvoju analitičkog stroja Babbage je modificirao diferencijalni stroj, no umro je prije nego što ga je uspio sagraditi.

Charles Babbage nikada nije uspio diplomirati, ali je kao najbolji matematičar na Peterhouse, Cambridgeu dobio počasnu diplomu 1814. godine. Kao posljedicu smrti njegova oca, žene i dvoje od osmero djece 1827. godine Babbage je doživio živčani slom.

Umro je u 79. godini života 18. listopada 1871. godine zbog problema sa bubrezima. Njegovi izumi su obilježili početak 19. stoljeća, ali i bitno doprinijeli daljnjem razvoju matematike, mehanike, a i mnogih drugih znanosti.