Čarobnica brojeva i proročica računalne ere rođena je na današnji dan

Britanska matematičarka Ada Lovelace (također: Ada Augusta Byron, Ada King ili grofica Lovelace), koja je sebe nazivala analitičarkom i metafizičarkom, rođenja je na današnji dan. 10. prosinca 1815. godine u Londonu.

Lovelace je svoj pristup opisala poetičnom znanošću, a u povijesti je zapamćena kao prva računalna programerka.

Ada Augusta Byron bila je plod kratkog i burnog braka između pjesnika lorda Byrona i Anne Isabelle Milbanke. Bojeći se da će Ada naslijediti očev pjesnički temperament, lady Byron ju je odgajala u strogom režimu znanosti, logike i matematike što je bilo neobično obrazovanje za ženu u to doba.

Jedan od njezinih učitelja, slavni matematičar Augustus De Morgan, u pismu lady Byron napisao je da matematičke vještine njezine kćeri ukazuju na “originalnog matematičkog istražitelja, možda i prvoklasnog značaja”.

Adu su odmalena fascinirali strojevi, a 1828. godine osmislila je dizajn za leteći stroj, piše Lana Perišić na portalu VoxFeminae. 

Lady Byron i Ada kretale su se u elitnom londonskom društvu. Na jednoj zabavi 1833. godine, Adina mentorica, znanstvenica i eruditkinja Mary Sommerville upoznala je 17-godišnju Adu s Charlesom Babbageom, predstojnikom Lucasove katedre za matematiku na Cambridgeu koji se već proslavio svojim vizionarskim i vječno nedovršenim planovima za glomazne strojeve za računanje sa satnim mehanizmom.

I Charles i Ada imali su osebujne osobnosti te su postali bliski i doživotni prijatelji. Charles ju je opisao riječima:

“Ta je čarobnica brojeva bacila svoje čini na najapstrakniju od svih znanosti i zauzdala je snagom koju posjeduju rijetki muški intelekti”. 

Ada se s 19 godina udala za deset godina starijeg aristokrata Williama Kinga. Kada je on naslijedio plemićku titulu 1838. godine, postali su grof i grofica od Lovelacea. Ada je rodila troje djece, a upravljala je i obiteljskim poslovima i bogatstvom, čemu se King nije protivio.

Bila je vrlo zainteresirana za Babbageove planove za izrazito složenu napravu koju je on zvao analitičkim strojem, a koja je trebala kombinirati niz zupčanika za zbrajanje preuzetih iz njegovog ranijeg diferencijalnog stroja s operativnim sustavom temeljenim na bušenim karticama.

Stroj nikad nije izgrađen, no ima sve osnovne elemente modernog računala.

Godine 1842. talijanski matematičar Luigi Menabrea (kasnije talijanski premijer) objavio je rad na francuskom na temu analitičkog stroja. Babbage je zadužio Adu da ga prevede i proširi “jer ona tako dobro shvaća stroj”. Ada je devet mjeseci grozničavo radila na članku kojem je pridodala svoje Bilješke, napominje Lana Perišić.

Članak Ade Lovelace triput je duži od originalnog i sadrži nekoliko ranih računalnih algoritama, kao i izrazito dalekovidna opažanja o potencijalnim mogućnostima stroja kao što su manipulacija simbola i stvaranje glazbe. Zbog toga se često naziva prvom računalnom programerkom.

Također, članak sadrži Adine izjave koje se iz suvremene perspektive čine vizionarskima. 

Pretpostavila je da stroj “može obrađivati druge stvari osim brojeva. Stroj bi mogao skladati raskošna znanstvena glazbena djela bilo koje razine složenosti”.

Ada je bila vrlo slobodoumna žena za razdoblje u kojem je živjela pa su o njoj često kolale glasine o izvanbračnim avanturama i strasti za kockanjem.

Umrla je od raka 27. studenog 1852. godine u dobi od samo 37 godina. Na svoj je zahtjev pokopana uz svog oca kojeg nikad nije upoznala.

Analitički je stroj ostao samo vizijom dok Adine bilješke nisu inspirirale Alana Turinga u radu na prvim modernim računalima tijekom 1940-ih.

Ministarstvo obrane Sjedinjenih Država krajem 70-ih godina 20. stoljeća osmislilo je programski jezik koji je Adi u čast nazvan njezinim imenom.