Edmond Halley, znanstvenik koji je razumio nebo i Zemlju

Na današnji dan prije 370 godina, 8. studenog 1656. u Haggerstonu kraj Londona rođen je Edmond Halley, slavni engleski astronom, matematičar i geofizičar, poznat po otkriću kometa koji je po njemu dobio ime Halleyjev komet.

Predavao geometriju na Oxfordskom sveučilištu, bio ravnatelj opservatorija u Greenwichu (Kraljevski astronom od 1720. do smrti).

Predvidio je povratak kometa godine 1758. koji je po njemu dobio ime, a na tom je primjeru ujedno otkrio vlastito gibanje zvijezda i periodičnost pojava kometa; tomu je kometu s pomoću Newtonove zakona gravitacije odredio elemente staze (putanje).

Razradio metodu za određivanje Sunčeve paralakse prolaskom Venere ispred Sunca. Ispitivao je staze planeta (otkrio je vlastito gibanje zvijezda što je ukazalo da zvijezde nisu statični objekti.), izradio katalog zvijezda južnoga neba (katalogirizirao je 341 zvijezdu), opažao polarnu svjetlost i Zemljino magnetsko polje.

Izradio prvu kartu vjetrova iznad oceana. Godine 1703. istraživao pogodnost Jadranskog mora za zimovanje britanske flote, pa je tom prilikom obavljao hidrografska mjerenja u Tršćanskom i Bakarskom zaljevu.

Na temelju Newtonove teorije Halley je 1705. objavio rad o ponavljajućoj pojavi sjajnog kometa svakih 75 i 76 godina (zapisi o sjajnim kometima iz 1531., 1607. i 1682.), tvrdeći da se radi o istom tijelu, čija staza leži između Sunca i Jupitera. Predvidio je ponovni prolazak kometa 1758. ili 1759.

To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojio godine. No, 86. godina bila je kraj njegova života.

Halleyjev komet je prvi spazio njemački astronom amater Johann Palitzch u prosincu 1758. što je potvrdilo Halleyjeve proračune te je to nebesko tijelo njemu u čast nazvan Halleyjev komet.

Godine 1718. usporedio je položaje starih zvijezda (prema Ptolomejevim zapisima) sa svojim mjerenjima i shvatio da se zvijezde polako kreću po nebu, čime je srušio dotadašnju dogmu o "statičnim i nepomičnim" zvijezdama.

Zapovijedao je znanstvenim brodom (Paramour) kako bi mjerio Zemljino magnetsko polje diljem Atlantika. Rezultat je bila prva karta magnetskih varijacija i prva meteorološka karta vjetrova na otvorenom oceanu.

Godine 1690. dizajnirao je Halleyjevo zvono, koje je roniocima omogućilo duži ostanak pod vodom.

Bavio se i demografijom; analizirajući statistike rođenja i smrti iz njemačkog grada Breslaua (današnji Wroclaw u Poljskoj), izradio je prve matematički zasnovane aktuarske tablice životnog vijeka koje su poslužile kao temelj industriji životnog osiguranja.

Suvremenici su zabilježili da je bio iznimne radne etike – kada bi počeo raditi na nekom složenom proračunu ili projektu, znao je danima gotovo uopće ne spavati

Najvažnija su mu djela Katalog južnih zvijezda i Pregled astronomije kometa.

Da nije bilo Halleya, Isaac Newton možda nikada ne bi objavio svoje remek-djelo Philosophiae Naturalis Principia Mathematica. Halley je posjetio Newtona, uvjerio ga da napiše knjigu, uredio je i – zbog nedostatka novca u Kraljevskom društvu (Royal Society) – sam financirao njezino tiskanje.

O Halleyjevu kometu više pročitati OVDJE