Na Božić prije 380 godina rođen je jedan od najvećih umova u povijesti
Na Božić prije ravno 380 godina rođen je Isaac Newton, jedan od najvećih umova u povijesti.
Newton je na svijet došao u Woolsthorpeu 25. prosinca 1642., a preminuo je 20. ožujka 1717. u Kensingtonu.
Jedan je od najznačajnijih znanstvenika u modernoj povijesti. Nakon završetka studija u Cambridgeu, kada se zbog kuge sveučilište zatvorilo, vratio se kući u Woolsthorpe, gdje je samostalno učinio niz temeljnih otkrića iz mehanike i matematike (1665–67), premda je većinu objavio tek nakon dvadesetak godina.
Godine 1669. postao je profesor na Trinity Collegeu. Tih godina bavio se uglavnom optikom. Od 1671. bio je član (od 1703. predsjednik i stalno biran do kraja života) Royal Society.
Godine 1695. postavljen je za nadzornika, a 1701. za upravitelja državne kovnice novca, da bi 1699. postao je jedan od osmorice prvih stranih članova francuske Akademije znanosti.
Iznimno su važni njegovi radovi na području optike, mehanike, matematike i astronomije
Radovi na području matematike: Među prvim Newtonovim radovima bili su izvod binomnoga poučka (1665) za cjelobrojne potencije, koji je poslije (1676) poopćio na sve racionalne brojeve, i začetak diferencijalnog i integralnoga računa (1676), prije Gottfrieda Wilhelma Leibniza.
Newton je dao empirijsku interpolacijsku formulu i metodu za približna rješenja algebarske jednadžbe bilo kojega stupnja. Utočnjavanje približnih rješenja po Newtonovoj metodi svodi se na nekoliko faza: ako je x0 približni korijen jednadžbe f(x) = 0, onda je prva točnija vrijednost x1:
x1 = x0 –
f (x0)
f ′ (x0)
,
a zatim se analogno dalje traži x2 itd. do zadovoljavajuće vrijednosti.
Po njem su nazvani mjerna jedinica za silu njutn, krateri na Mjesecu i na Marsu (Newton) i planetoid (8000 Isaac Newton).
