Čeka se povijesna odluka: Hoće li se zauvijek promijeniti način na koji računamo vrijeme?

Svjetski čuvari vremena okupljaju se u Versaillesu kod Pariza kako bi donijeli povijesnu odluku: je li vrijeme za trajno ukidanje "prijestupne sekunde"? Ovaj potez mogao bi formalno prekinuti vezu između satova koje svakodnevno koristimo i stvarne rotacije planeta Zemlje, ali i iz temelja promijeniti globalno računanje vremena.

Građanski satovi osmišljeni su na pretpostavci kako Zemlja napravi puni okret oko svoje osi za točno 24 sata. Međutim, planet zapravo blago oscilira, a njegova se rotacija tijekom stoljeća postupno usporava. Kako bi se nadoknadilo to kašnjenje i održala sinkronizacija, stručnjaci od 1972. godine povremeno dodaju po jednu prijestupnu sekundu. Posljednji put to je učinjeno 31. prosinca 2016. godine, a do danas je ukupno uvedeno 27 takvih korekcija.

Ipak, pritisak tehnoloških divova i financijskog sektora za potpuno napuštanje ove prakse nikada nije bio veći.

Što je prijestupna sekunda?

Svjetsko vrijeme mjeri se prema koordiniranom univerzalnom vremenu (UTC), standardu koji se već više od sedam desetljeća oslanja na iznimno precizne atomske satove koji prate vibracije atoma. S druge strane, rotacija Zemlje odvija se neovisno o atomskoj fizici.

Prijestupna sekunda služila je kao umjetno usklađivanje UTC-a s prirodnim kretanjem Zemlje. Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), brzina okretanja planeta nije stalna, a postupno usporavanje dovodi do toga da srednja Sunčeva sekunda traje neznatno dulje od atomske. Zbog toga su se te sekunde povremeno ubacivale krajem prosinca ili krajem lipnja.

Zašto digitalni svijet traži ukidanje?

Iako prijestupna sekunda teoretski održava astronomsku točnost, u suvremenom digitalnom dobu stvara velike probleme. Financijska tržišta, telekomunikacije, satelitska navigacija i globalni podatkovni centri ovise o preciznosti u milisekundama.

Ubacivanje dodatne sekunde već je izazivalo ozbiljne incidente. Godine 2012. platforme poput Reddita i LinkedIna doživjele su pad sustava. Iste godine pao je globalni sustav za rezervaciju karata australske zrakoplovne kompanije Qantas. Inženjeri kompanije Meta javno su 2022. godine poručili kako je svaka prijestupna sekunda "glavni izvor stresa i kvarova za hardversku infrastrukturu".

Međunarodni ured za utege i mjere (BIPM) još je 2022. izglasao prijedlog o napuštanju prijestupne sekunde do 2035. godine. Međutim, Rusija je tražila odgodu do 2040. jer njezin navigacijski sustav GLONASS ima prijestupne sekunde ugrađene izravno u softversku arhitekturu. Unatoč tome, 69 država članica sada raspravlja o novoj rezoluciji kojom bi se prijestupna sekunda ukinula znatno ranije, već do 2027. godine.

Tri ključna prijedloga na stolu

Na sastanku u Francuskoj predstavnici vodećih mjeriteljskih institucija razmatraju tri povijesne točke:

Nova definicija sekunde: Optički satovi postali su daleko precizniji od klasičnih atomskih satova. Ako prijedlog bude prihvaćen, sekunda bi mogla dobiti novu znanstvenu definiciju utemeljenu na optičkim frekvencijama umjesto na vibracijama atoma.

Konačno ukidanje prijestupne sekunde: Najvažniji prijedlog predviđa prestanak unošenja korektivnih sekundi od 20. svibnja 2027. godine, na Svjetski dan mjeriteljstva.

Usklađivanje s Mjesecom: Sinkronizacija zemaljskog mjerenja vremena s novim standardom koji NASA razvija za potrebe budućih lunarnih misija.

Što donosi odvajanje satova od rotacije Zemlje?

Za svakodnevni život ljudi ukidanje prijestupne sekunde proći će potpuno neopaženo, dok će digitalni sustavi, burze i usluge u oblaku ukloniti rizik od softverskih kvarova.

Ipak, dugoročno će doći do postupnog razilaženja satova i prirodnih ciklusa. Do 2100. godine satovi će žuriti 54 sekunde u odnosu na položaj Sunca. Tijekom dva tisućljeća taj bi jaz narastao na nekoliko sati, što bi pomaknulo uobičajeno vrijeme izlaska i zalaska Sunca. Kao kompromis, znanstvenici predlažu primjenu većih korekcija u dalekoj budućnosti, poput "prijestupnog sata", koji bi se dodavao tek jednom u nekoliko stotina godina, piše Mondo.