Tajne mostarske piramide: Svetište branjeno moćnim utvrdama
Ponad prigradskog naselja Orlac, koje Mostar sa sjevera nadgleda s obronaka Planinice, nalazi se skupina prapovijesnih nalazišta, gomila ili gromila. Dosadašnja istraživanja pokazala su kako se ne radi o tumulusima ili nadgrobnim spomenicima, nego sasvim drugoj, znanosti zanimljivijoj i još nedovoljno istraženoj, prapovijesnoj tvorevini.
Intenzivnija istraživanja prapovijesnih nalazišta na Orlacu provedena su 1988. i 1989. godine. Istražene su tri velike gomile. Istraživači su se složili kako je najsjevernija i smještena na najvišoj visini (Gornja gomila) bila utvrda, najjužnija i najbliža Neretvi (Gradina) bila naselje, a ona srednja, znana i kao Sridnja gomila, imala najintrigantniju namjenu.
Mostarska piramida
Nakon istraživanja provedenih 1988. godine Sridnju gomilu je opisao je Petar Oreč.
Sazidana je na maloj zaravni, na strmom terenu, naslanjajući se sjevernim dijelom na brdo. građevina zahvata površinu od 17 x 22 m, a prema vrhu se stepenasto sužava i doseže relativnu visinu do 5,15 m. Na vrhu se nalazi ravnea ploha veličine 9,30 x 10,50 m.
Sridnja gomila ozidana je od lomljenoga i neobrađenoga vapnenca u suhozidu. Pet stepenica opasuje građevinu, a najniža stepenica opasuje samo jednu četvrtinu. Stepenice su građene posebnom tehnikom gradnje, koja je poznata i kod gradnje gradinskih obrambenih zidova, tako da su čeoni dijelovi stepenica ozidani od krupnijih komada kamenja, a ostali dio stepenice ispunjen je sitnijim komadima kamena, gdje se nastojalo da vrh stepenice bude ravan, kakav i danas izgleda.
Kamene klupe (terase, stepenice) počev od baze na južnoj strani, pa do vrha spomenika, visine su 1,15 m, 0,90 m, 1,10 m, 0,70 m, 0,60 m, 0,40 m.
Na površinskom dijelu Sridnje gomile nađeni su komadići zemljanih posuda crvenkaste i sive boje, grube izvedbe, bez uresa, a u glinu je miješan drobljeni vapnenac. Slične su osobine nađenih zemljanih posuda i na susjednim gradinama na Orlacu. Starost nađenih zemljanih komada mogla se samo općenito odrediti. Spadaju u prapovijesno doba.
Goran Glamuzina orlačke gradine smješta u brončano doba, procjenjujući starost naselja i svetišta na 3.000 godina, možda i više.
Čemu je služila Mostarska piramida?
Oreč je Sridnju je gomilu smatrao svetištem. Napisao je kako se odnos pozornice i sjedala razlikuje se od grčko-rimskih kazališta. Grčko-rimska kazališta usmjeravala su gledatelja na pozornicu, gdje se izvode igre ili obredi. Sridnja gomila ozidana je tako da su gledatelji bili okrenuti suprotno ili bočno u odnosu na pozornicu, a njihovi pogledi usmjereni u pravcu juga, gdje Sunce dostiže najveći uspon (zenit).
Smatrao je kako "korisnicima" nije bilo primarno promatranje religioznih obreda i igara na pozornici, već praćenje učinka tih obreda i igara na prirodnu pojavu.
"Možda su igrači i gledatelji bili zajedno okrenuti prema Suncu, slavili sunčev solsticij (ljetni 21. lipnja, a zimski 21. prosinca), ili upućivali svoje molbe Suncu da im se ponovo vrati", napisao je.
Akademik Alojz Benac ostao je na općoj procjeni namjene objekta.
"Tu se vide prstenovi, 'sjedišta' i nema sumnje kako ovo nije bila uobičajena kultna gradina, nego specijalno kultno postrojenje", zaključio je.
"Svakako bi mogla biti kultna građevina i zbog položaja i zbog konstrukcije. Ostaci keramičkih posuda, u ovom slučaju, mogli bi upućivati kako je na objektu vršen neki ritual. Sasvim je moguće kako su stanovnici utvrde na stepenastoj gomili vršili neke obrede. Zbog istaknutog i orijentacije prema jugu, najvjerojatnije, je ovdje riječ o solarnom kultu, dok bi prisustvo gomile u podnožju, kao i središnji položaj stepenaste gomile, između utvrde i gomile u podnožju, moglo upućivati i na rituale vezane za kult mrtvih", zaključio je nakon istraživanja arheolog Nebojša Ludaić.
Priroda mjesta kao "temeljac" mističnosti
Orlačke gomile, kriju još zanimljivosti.
Cijeli je kompleks izgrađen na rubu litica kanjona Podružje, na iznimno uzdignutom i reljefom "branjenom" položaju. Pogled sa svih gomila usmjeren je na dolinu u kojoj je danas smješten Grad Mostar.
Zapadna strana najniže gomile, Gradine, za koju se smatra kako je bila prapovijesno naselje izgrađena je na nmanjoj litici čijem se podnožju nalazi nekoliko prostranih špilja.
Pozornica svetišta na Sridnjoj gomili okrenuta je jugu i ljetnom solisticiju, a u vrijeme proljetnog i jesenjeg ekvinocija sunce joj izlazi baš s najdominantnijeg vrha u okolici, vrha Brasina na Veleži.
Je li sazrilo vrijeme za novo istraživanje i otkrivanje bar još jedne tajne Mostarske piramide?
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
