Europski znanstvenici razvijaju novi teleskop Atacama Large Aperture Submillimeter (AtLAST), koji bi mogao otkriti prašnjavu, skrivenu polovinu Svemira i raditi bez fosilnih goriva.
AtLAST, teleskop s ogledalom od 50 metara, trebao bi biti izgrađen u Atacama pustinji u Čileu, na visini od preko 5.000 metara.
Projekt vodi konzorcij europskih i međunarodnih partnera, uključujući Čile, Japan, Kanadu, Južnu Afriku i SAD, u okviru EU‑financiranog programa AtLAST2 koji traje do 2028. godine, navodi se na stranici Horizon Europe, znanstvenoistraživačke inicijative Europske unije koja pomaže u razvoju održivog i prihvatljivog društva u Europi.
Prema riječima astrofizičarke Claudije Cicone sa sveučilišta u Oslu, AtLAST će omogućiti mapiranje hladnog plina i prašine koji oblikuju galaksije, otkrivanje skrivenih galaksija i proučavanje molekula povezanih s nastankom života.
''S dosadašnjim teleskopima vidimo samo vrh ledenog brijega. AtLAST će pokazati gdje se nalazi sav plin i prašina u Svemiru'', kazala je.
Za razliku od postojećeg ALMA teleskopa, koji daje fokusirane poglede na male regije, AtLAST će imati širokokutni pogled i moći će u jednoj opservaciji obuhvatiti područje veličine do 16 Mjeseca na nebu. Znanstvenici procjenjuju da bi u 1.000 sati promatranja mogao otkriti do 50 milijuna galaksija.
Teleskop će se napajati isključivo obnovljivim izvorima energije, kombinacijom solarne energije, baterija, metal-hidrid skladištenja i povrata energije kočenja.
Čelik i aluminij za konstrukciju planiraju se proizvoditi uz blizu nultu emisiju ugljika, čime bi AtLAST postao model za buduće velike opservatorije koje ne ugrožavaju klimatske ciljeve Europe.
AtLAST je zamišljen kao dugoročna opservatorija s radnim vijekom od 50 godina i mogućnošću nadogradnje instrumenata, što bi omogućilo budućim generacijama astronoma da nastave istraživanja.